Pandemija je na neki način bila prisilan test za mnoge kompanije diljem svijeta. I način da shvate da se mnogi poslovi mogu jednako usješno kao iz ureda obavljati i od kuće, ili bilo s kojeg mjesta na planeti gdje postoji Internet.
Pored uspješnog obavljanja poslova, zaposlenici su pokazali da rad od kuće može biti i vrlo uspješan način borbe protiv klimatskih promjena. Odnosno borbe za ljepšu i zeleniju budućnost.
Rad od kuće znači više od izbjegavanja svakodnevnog korištenja prometnih gužvi. Zapravo, za mnoge ljude takav način rada postaje nova stvarnost.
Prema nedavnom istraživanju Forbes Advisera, 12,7 posto zaposlenih s punim radnim vremenom u SAD-u sada radi od kuće, a još 28,2 posto uživa u kombinaciji kućnog i uredskog rada. Ova promjena je daleko od privremene i očekuje se da će se gotovo utrostručiti u usporedbi s onim što je bilo prije pandemije.
Kada je u pitanju utjecaj rada od kuće na zelenije gradove, u izvješću se navodi da se ovdje ne radi samo o promjeni izgleda i osjećaja naših gradova. Već bi to mogao biti veliki korak prema čišćoj, ekološki prihvatljivijoj budućnosti.
Smanjenje putovanja na posao
Od obustave rada zbog pandemije, ljudi diljem svijeta sve više rade od kuće, štedeći gorivo tako što se ne voze svaki dan na posao. Na vrhuncu pandemije, duga putovanja također su pretrpjela veliki udarac, jer su se aktivnosti poput komercijalnih letova prepolovile u odnosu na prije. Ovo smanjenje od 50 posto u globalnim putovanjima i komercijalnim letovima bilo je izrazito korisno za okoliš.
Patryk Makowski s Tehnološkog Univerziteta Shannon u Irskoj u analizi za The Conversation.
Dodaje kako je očigledno da se manjom potrošnjom goriva u zrak ispušta manje stakleničkih plinova. To znači manje smoga i zagađenja. Što dovodi do čišćeg zraka koji svi možemo disati. Lockdown, kada je promjena bila iznenadna i ekstremna, pokazao je koliko jak može biti utjecaj ograničenog putovanja. Međutim, to je značilo nešto više od kratkog odmora Zemlje. Budući da učinci nisu trajali dovoljno dugo da bi imali značajan utjecaj na klimatske promjene.
Prometne gužve u vrijeme špice još su jedan, dosta naporan dio života mnogih ljudi. A rad od kuće također pomaže u tome. Manje prometa znači manje motora automobila koji rade i zagađuju zrak koji udišemo. To znači da mjesta i gradovi postaju manje naseljeni, a zrak u njima čistiji.
„Očiti problem kao što je promet ima grananje koje ilustrira koliko je ovo pitanje duboko i složeno: s manje ljudi koji voze, ceste i javni prevoz ne troše se tako brzo. To znači manje rada na njihovom popravljanju i manje prirodnih resursa koji se koriste za te popravke ili izgradnju novih cesta. Utjecaj toga na okoliš je ogroman i možda nije vidljiv na prvi pogled. Rad na daljinu nije samo promjena posla. Mijenja način na koji živimo i način na koji razmišljamo o našoj planeti“, smatra Makowski.
Potrošnja energije
Protivnici rada od kuće kao glavni argument navode povećanje troškova energije domaćinstva. Naravno, ostanak kod kuće mogao bi povećati račune za energiju zbog dodatnog grijanja ili hlađenja i više upotrebe kompjutera. Istraživanja su pokazala porast troškova od sedam do 23 posto. Ali postoji i druga strana ove priče.
Makowski ističe kako je potrebno razmisliti o velikim poslovnim zgradama sa svim njihovim svjetlima, klima uređajima i strojevima, te navodi kako ta radna mjesta troše puno energije. A s većim brojem ljudi koji rade od kuće, mnoge od tih zgrada troše manje energije. Posebno tijekom najprometnijih doba dana.
Također, ističe, rad od kuće daje ljudima veću kontrolu nad načinom na koji koriste energiju. To znači da mogu izabrati hoće li instalirati solarne panele ili uređaje za uštedu energije ili će jednostavno više paziti na gašenje svjetla i uređaja kada se ne koriste.
U kombinaciji s uredima koji troše manje energije, to bi stvarno moglo pomoći u smanjenju ukupne potrošnje energije i, kao posljedicu, zagađenja. Rad od kuće mijenja način na koji razmišljamo o energiji. Ima potencijal pomoći nam svima da povežemo svoje svakodnevne živote, kao pojedinaca i kao društva, sa širom slikom brige o našoj planeti.
Patryk Makowski
Urbanističko planiranje i održivost
Rad na daljinu, prema njegovom mišljenju, omogućuje nam preoblikovanje naših gradova i mjesta. Jer, kako kaže, zamislite kako bi se način na koji gradimo i planiramo zajednice mogao promijeniti kada bi ljudi mogli raditi tamo gdje žive.
„To dovodi do novog načina razmišljanja o tome gdje živimo, jer se ljudi udaljavaju od prepunih gradskih centara i ravnomjernije se raspoređuju. To znači da se gradovi, predgrađa, pa čak i ruralna područja moraju pripremiti za nove načine života. Moraju planirati stvari poput toga gdje će ljudi živjeti, gdje mogu uhvatiti autobus ili voz i gdje mogu uživati u svježem zraku u parkovima. I sve to mora biti učinjeno na način koji je pažljivo planiran i ima ograničen utjecaj na okoliš“, kaže.
Rad od kuće također nam može pomoći da činimo više u vlastitom susjedstvu. Ako možemo raditi, kupovati i družiti se s prijateljima u blizini, to znači da veze naše zajednice mogu postati bliže i jače.
Rad na daljinu, dodaje, otvara vrata novim idejama o tome kako gradimo svoje zajednice. S fokusom na pamet i održivost. Pruža priliku za izgradnju mjesta za život koja su više u skladu s načinom na koji želimo živjeti svoje živote.
Utjecaj rada od kuće daleko nadilazi puki bijeg iz učionice ili ureda, ima ogroman utjecaj na našu planetu. Mijenja način na koji naši gradovi i mjesta izgledaju i osjećaju se, čineći ih ekološki prihvatljivijima. Ipak, moramo biti pametni. Moramo pronaći kreativna rješenja i stvarno se posvetiti životu i radu na način koji pomaže planeti. To znači pažljivo razmišljati o tome kako koristimo energiju, kako se krećemo i kako gradimo svoje domove i zajednice.
zaključuje Makowski.
Radom na daljinu napravljena velika promjena
Kathy Haan, bivša financijska savjetnica, koja danas pomaže vlasnicima malih kompanija u uspješnom vođenju online poslova, kazala je za magazin Forbes kako je paradigma tradicionalnih radnih prostora doživjela seizmičku promjenu zahvaljujući pandemiji. A kao rezultat toga, rad na daljinu pojavio se kao dominantan trend. Zhtijevajući od odjela za ljudske resurse da se okreću brže nego ikad prije.
Prema njenom istraživanju, 32,6 milijuna Amerikanaca radit će na daljinu do 2025. godine. Dok čak 98 posto radnika želi pokušati raditi na daljinu barem neko vrijeme.
„Ova neodoljiva brojka odražava sve veći afinitet radne snage prema fleksibilnosti, autonomiji i ravnoteži između poslovnog i privatnog života koje nudi rad na daljinu. Iz perspektive poslodavaca također je vidljivo prihvatanje rada na daljinu. Nevjerovatnih 93 posto poslodavaca planira nastaviti voditi razgovore za posao na daljinu. To ukazuje na spremnost za prilagodbu virtualnim metodama i signalizira prepoznavanje rada na daljinu kao održive opcije“, kaže Haan.
Svi ovi podaci, prema njenom mišljenju, pokazatelj su pravca u kojem se tržište rada kreće. Posebno je ključan segment istraživanja taj što su najveći zagovornici rada na daljinu osobe u dobi između 24 i 35 godina starosti, odnosno oni pred kojima je cijeli radni vijek.
Čini se da rad na daljinu također ima pozitivan učinak na zaradu. Radnici na daljinu, za usporedbu, zarađuju u prosjeku 19.000 američkih dolara više od onih u uredu. Radnici na daljinu zarađuju u prosjeku 74.000 dolara godišnje. Dok radnici u uredu obično imaju prosječnu platu od 55.000 dolara. Oni koji se odluče za hibridni model rada prijavljuju najveću prosječnu platu od 80.000 dolara. To se može pripisati fleksibilnosti i ravnoteži koju nudi hibridni rad, omogućujući radnicima da povećaju svoju produktivnost i potencijalno preuzmu više odgovornosti.
Kathy Haan, bivša financijska savjetnica
Ona navodi da je istraživanje pokazalo da gotovo 60 posto osoba kada aplicira za neki posao prednost daje kompanijama koje nude mogućnost rada od kuće. Dok bi 33 posto radnika pristalo i na manju plaću u zamjenu za rad od kuće.
Istraživanja pokazuju da se svijet velikom brzinom kreće prema cilju kada će od kuće raditi svi osim osoba čija profesija zahtijeva isključivo obavezan dolazak na radno mjesto.
Izvor: Aljazeera
