Nekretnine u Hrvatskoj predstavljaju puno više nego u većini razvijenog svijeta. One su mnogima mjerilo životne sigurnosti, uspjeha i jedan od glavnih ciljeva na životnom putu.
Odnos Hrvata prema nekretninama je specifičan. One nisu samo mjesto za stanovanje nego i glavni način ulaganja, a želja velikog broja ljudi je nakupiti što više nekretnina kroz život. To stvara posebnu tržišnu dinamiku, paradoksalnu za bilo koje uvjete osim onih koji postoje u Hrvatskoj i sličnim zemljama. Ono što Hrvatskoj daje posebnu specifičnost je turizam.
Sve manje stanovnika i sve više praznih stanova, a sve veće cijene
Broj stanovnika oštro pada. Sve je manje mladih obitelji, koje masovno iseljavaju. Sve se to događa dok se broj stambenih nekretnina povećava pa se smanjuje broj kuća i stanova u kojima netko živi. Istodobno, cijene nekretnina rastu, a Hrvatska je u prva dva kvartala ove godine bila rekorder EU po rastu cijena.
Prema podacima popisa stanovništva 2021., u Hrvatskoj je bilo 592.280 tisuća nenastanjenih stanova tj. stambenih jedinica. To se odnosi na sve stambene nekretnine, bilo da se radi o stanovima u zgradama ili kućama. U taj broj ne spadaju stanovi za odmor, stanovi koji se koriste povremeno i stanovi u kojima se samo obavlja gospodarska djelatnost.
To je čak 43 posto više praznih stanova nego što je zabilježeno popisom stanovništva 2011., a izraženo u apsolutnom iznosu Hrvatska je povećala ukupan broj nenastanjenih stanova za 179 tisuća jedinica. Slijedom navedenoga padao je i broj nastanjenih stanova, i to u skoro svim županijama. Jedine iznimke su Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb.
U gotovo cijeloj Hrvatskoj pada broj nastanjenih stanova
Ostali dijelovi Hrvatske imali su pad ukupnog broja nastanjenih stanova, najmanje Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija (stotinjak nastanjenih stanova manje), a najviše Sisačko-moslavačka (-9723 nastanjena stana), Osječko-baranjska (-8837 nastanjenih stanova), Vukovarsko-srijemska (-5950) i Primorsko-goranska (-5823).
U većini županija broj nastanjenih stanova smanjio se za između tisuću do nekoliko tisuća jedinica. Stanovi u Hrvatskoj se prazne, a cijene nekretnina sve su veće.
Ukupno je u Hrvatskoj 2021. popisano 63 tisuće manje nastanjenih stanova nego 2011. To je kao da je nestala cijela Zadarska ili Sisačko-moslavačka županija. Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska imaju skupa manji broj nastanjenih stanova od ukupnog broja “nestalih” nastanjenih stanova u cijeloj Hrvatskoj od 2011.
Izvor: poduzetnistvo.org
