Senad Softić je od 2015. guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, a krajem ove godine će okončati guvernerski mandat. To je bio povod za intervju sa Softićem, kojim smo se osvrnuli na najznačajnija dešavanja u Centralnoj banci u posljednjih osam godina.
Senad Softić: Opravdana prodaja tone zlata deviznih rezervi, uvodi se novi sistem plaćanja
Ova institucija je među najfunkcionalnijim domaćim institucijama, što je prepoznato i van granica Bosne i Hercegovine. Softić je ustanovu vodio u izazovnim vremenima, a najizazovnija je bila gospodarska kriza tijekom pandemije koronavirusa koja je uzrokovala visoku inflaciju. Potom je tijekom pandemije uslijedila ruska agresija na Ukrajinu koja je imala negativne ekonomske posljedice.
Posljednjih godina Centralna banka je pod čestim političkim pritiscima, prvenstveno iz Republike Srpske. Naime, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik (SNSD) zatražio je da ova institucija entitetima omogući raspolaganje stotinama milijuna KM.
Softić se u razgovoru za naš portal osvrnuo na, kako smatra, najznačajnije aktivnosti u guvernerovom mandatu te komentirao sugestiju MMF-a Bosni i Hercegovini da poveća kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... kao mjeru za ublažavanje inflacije.
Govorio je o smanjenju novčane mase u optjecaju kao antiinflatornoj mjeri te o odluci Središnje banke da proda više od tone zlatnih deviznih rezervi. Pitali smo ga o projektu izgradnje zgrade Centralne banke. Teme razgovora bile su budućnost ove institucije i njegov osobni osvrt na osmogodišnji guvernerski rad. U intervjuu je najavio novi sustav plaćanja, pojasnivši kakve će dobrobiti donijeti stanovnicima Bosne i Hercegovine i dijaspore.
Što smatrate najvažnijim što je realizirano u Središnjoj banci tijekom Vašeg guvernerskog mandata i koji su Vam bili najveći izazovi u vođenju ove institucije?
U proteklih osam i više godina marljivo, predano i odgovorno smo radili kako bismo došli do pozicije na kojoj smo sada. U potpunosti smo ispunili mandat koji nam je povjeren, uvidjeli ulogu koju Centralna banka ima. Prvenstveno u kontekstu makroekonomske stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Danas imamo stabilan valutni odbor s pokrivenošću domaće valute deviznim rezervama od preko 106 posto. Kapital Centralne banke iznosi gotovo milijardu KM, a naše neto devizne rezerve iznose 15,5 milijardi KM.
Očekivana neto dobit do kraja godine je gotovo 265 milijuna KM, a očekivana uplata dijela dobiti u proračun institucija Bosne i Hercegovine za 2023. godinu bit će u iznosu od 70 milijuna KM. Centralna banka je svojim predanim radom stvorila pretpostavke da će očekivana dobit za 2024. godinu biti veća od 335 milijuna KM. Te da će uplata dobiti u proračun institucija Bosne i Hercegovine za tu godinu biti u iznosu od preko 100 milijuna KM.
Izazova je bilo puno, pogotovo kada se uzme u obzir razdoblje i ono što smo prošli. Izdvojit ću samo dugogodišnje razdoblje negativnih kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., razdoblje pandemije i početak rata u Ukrajini. Unatoč svim gore navedenim izazovima, Centralna banka nije stagnirala.
Kontinuirano smo se razvijali i rasli, pridonoseći gospodarstvu i građanima da sigurnije i lakše planiraju svoje poslovanje uz stabilnu valutu. Središnja banka ojačala je povjerenje javnosti u domaću valutu i osigurala visok stupanj ugleda u međunarodnim financijskim krugovima.
Glavni cilj – stabilnost domaće valute
Intenzivno se radilo na unapređenju glavnih funkcija i modernizaciji poslovanja u skladu s najboljom praksom i međunarodnim standardima.
Kontinuirano smo radili na unapređenju naših najvažnijih poslovnih funkcija kao što su ulaganje deviznih rezervi, rad s gotovinom, platni sustavi, makroekonomske projekcije, statistika, compliance (osiguranje i praćenje poštivanja propisa). Transparentnost u radu, IT stabilnost, financijska stabilnost , ljudski resursi, nabava, financijska uključenost, kontinuitet poslovanja itd.
Osim toga, provodile su se aktivnosti na društveno odgovornom djelovanju. Razvoju financijske edukacije i inkluzije, u koje je samo prošle godine bilo uključeno više od 1.000 učenika i profesora osnovnih i srednjih škola diljem Bosne i Hercegovine. Te očuvanju okoliša kroz zelene projekte koje je također uključuje ulaganje u zelene obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni....
Naš rad i doprinos prepoznat je i priznat, kako u Bosni i Hercegovini tako i u inozemstvu. O čemu svjedoče nagrade renomiranih međunarodnih institucija. Sve navedeno dobri su preduvjeti za siguran daljnji rast i razvoj ustanove, uz očuvanje visokog ugleda i povjerenja domaće i strane javnosti.
Kako komentirate sugestiju MMF-a da je Bosni i Hercegovini potrebno povećanje kamatnih stopa za nastavak ublažavanja inflacije?
To je svakako prikladan teorijski odgovor kada je inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... generirana snažnom potražnjom. Kada je gospodarstvo u fazi ciklusa u kojoj trenutna ekonomska aktivnost raste znatno brže od potencijalne, pravo rješenje je destimulirati potrošnju podizanjem kamatnih stopa. Međutim, kada je šok na strani ponude, kao što je slučaj od jeseni 2021., a posebno s početkom rata u Ukrajini, situacija je složenija.
Gospodarstvo već usporava zbog niza nemonetarnih čimbenika i svaki daljnji rast kamatnih stopa dodatno bi ga usporio. Također bih naglasio da Narodna banka ne može svojim instrumentima utjecati na kamatne stope u zemlji, oni su rezultat poslovne politike poslovnih banaka i drugih čimbenika.
Je li smanjenje količine novca u optjecaju jedino sredstvo borbe protiv inflacije?
Centralna banka radi u aranžmanu valutnog odbora. Što znači da u opticaju ne može biti niti jedne KM više od protuvrijednosti u sidrenoj (rezervnoj) valuti koju netko želi zamijeniti za domaću valutu.
Stoga je jasno da smanjenje novčane mase, u kontekstu okvira monetarne politike u Bosni i Hercegovini, ne može biti učinkovito sredstvo u borbi protiv inflacije. Uostalom, Centralna banka kao valutni odbor nema izravan utjecaj na količinu novca u optjecaju.
Neki ekonomisti ne smatraju dobrom prošlogodišnju odluku Središnje banke da proda više od tone zlatnih deviznih rezervi. Smatraju da se ova prodaja ne može opravdati trenutnim gubitkom vrijednosti zlata. Međutim, sada zlato nikada nije bilo skuplje. Je li ipak bila greška prodati tonu zlatnih deviznih rezervi?
U više navrata smo poručili kako je riječ o dobro promišljenoj i opravdanoj odluci koju smo donijeli iz predostrožnosti, postupajući u skladu s očekivanim iznimnim rastom kamatnih stopa.
Odnosno, djelovanje na prijelazu s negativnih na pozitivne kamatne stope, prilagođavanje našeg portfelja deviznih rezervi tako da one mogu amortizirati povezane rizike i stvoriti uvjete za ostvarivanje pozitivnih učinaka od ulaganja. Potvrda toga je i naš ovogodišnji rezultat, najbolji od osnutka Centralne banke.
Naša analiza pokazuje da smo u tom iznosu, uz određene mjere, postigli restrukturiranje portfelja i od tada do danas ostvarujemo višestruki pozitivan učinak.
Da nismo prodali zlato po razlici u tadašnjoj i sadašnjoj cijeni prodanih količina, ostvarili bismo knjigovodstvenu razliku od nekih šest milijuna eura. I gotovo sigurno ne bi mogli postići ni približne rezultate. Uz napomenu da je ova cijena podložna vrlo velikoj volatilnosti (promjenjivosti), pa bi za nekoliko mjeseci hipotetski mogla biti niža od cijene po kojoj smo je prodavali.
Što je s projektom izgradnje zgrade Centralne banke, koja je trebala biti izgrađena u sarajevskom parku Hastahana?
Pravni smo i zakoniti vlasnici parcele u ulici Kranjčevićeva, Sarajevo, upisane u zk. Parcelu smo kupili odlukom Općinskog vijeća Centar Sarajevo s namjerom izgradnje poslovnog objekta, ispunjavajući sve ugovorne obaveze. Kupili su građevinsko zemljište, bivše parkiralište.
Međutim, Općina Centar je na sve načine opstruirala taj ugovor, pa smo na kraju bili prisiljeni pokrenuti tužbu s odštetnim zahtjevom kako bismo zaštitili interese Centralne banke.
Podsjećam da smo bili zagovornici parka, zelenila, igrališta i drugih sadržaja u široj okolici. Tom smo okruženju čak prilagodili i idejno rješenje naše glavne jedinice u Sarajevu, koje je dostupno javnosti na uvid. Žao nam je što smo spriječeni, jer bi to već bio visoko funkcionalan i reprezentativan prostor u Sarajevu, a ne u ovakvom stanju u kakvom je sada.
Centralnoj banci i Glavnoj jedinici u Sarajevu prijeko je potreban adekvatan poslovni prostor, kao i drugim jedinicama u Banjoj Luci i Mostaru. Te sam uvjeren da će nova uprava, nakon što se detaljno upoznala sa situacijom i postojećim rizicima, donijeti odluku o tome da će se u narednom periodu obratiti pozornosti na to da će se ubuduće ulagati u poslovni prostor. To je jedina ispravna i odgovorna odluka u interesu državne institucije. Sve ostalo predstavlja veliki rizik za poslovanje, kao i preuzimanje odgovornosti za donesene odluke.
Na čemu će Centralna banka raditi u budućnosti?
Jedna od najvažnijih zadaća pred Središnjom bankom je integracija u platni sustav eurozone (SEPA – Single Euro Payment Area) i uspostava instant plaćanja (Integration into TIPS – Target Instant Payment), što osim ekonomske integracije u eurozone, donio bi veliku korist gospodarstvu, građanima, institucijama Bosne i Hercegovine i našoj dijaspori, jer bi platni promet bio brži, učinkovitiji, transparentniji, sigurniji i što je najvažnije – jeftiniji.
Projekt je već započeo i provodi se uz pomoć USAID-a, Svjetske banke i Europske komisije s kojima smo uspostavili izuzetnu suradnju. Uključili smo se u projekt daljnje modernizacije platnih sustava sa Svjetskom bankom i ostalim zemljama zapadnog Balkana (Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo). Pri kraju su pregovori sa Svjetskom bankom o novoj suradnji, što je iznimno važno za budućnost.
Vaš osobni osvrt na proteklih osam i pol godina guvernerskog mandata u Centralnoj banci?
Kad se osvrnem na sve ovo vrijeme, mogu reći da sam ponosan na ustanovu, djelatnike i sebe. Te zahvalan na uspješnoj suradnji sa svim domaćim i međunarodnim institucijama. Bila mi je čast biti na čelu jedne takve institucije, potpuno uvjeren da sam uspješno izvršio sve zadaće i ispunio povjerenu mi misiju, časno služeći interesima Centralne banke, građana i privrede naše zemlje. . Na kraju, dopustite mi da vašim čitateljima poželim sretnu i uspješnu 2024. godinu.
Izvor: klix.ba
