Kognitivne sposobnosti igraju vitalnu ulogu u oblikovanju vašeg pamćenja, misaonih sposobnosti i raspona pažnje. Razvijanje kognitivnih vještina ključno je jer one mogu snažno utjecati na način na koji vaš mozak upravlja dnevnim zadacima, društvenim okruženjima i profesionalnim nastojanjima.
Što su kognitivne sposobnosti?
Kognitivne vještine su funkcije koje vaš mozak koristi za razmišljanje, obraćanje pažnje, obradu informacija i pamćenje stvari, neprestano pomažući vašim misaonim procesima i zadržavanju pamćenja. Neke od tih funkcija uključuju stalnu pozornost, slušnu obradu i kratkoročno pamćenje. Vaš ih mozak može istovremeno koristiti kako bi povećao svoju ukupnu izvedbu.
Istraživanja pokazuju da se kognitivne funkcije mogu lagano smanjiti s godinama. Tipično, kognitivni pad bi započeo usporavanjem cjelokupne obrade što bi kasnije moglo dovesti do daljnjeg pada kognitivnih sposobnosti. Pad može ići do opće nesposobnosti za obavljanje više zadataka istovremeno.
Ljudima u dobi od 70 i više godina obično je potrebna pomoć u usmjeravanju pažnje na više stvari odjednom i mogli bi imati problema sa zadržavanjem pamćenja. To može uzrokovati izazove u razumijevanju i učinkovitoj komunikaciji putem jezika, piše coursera.
Znanstvenici neprestano rade na novim tretmanima i tehnologijama za pomoć kod težih kognitivnih padova. Međutim, postoji nekoliko aktivnosti koje možete učiniti kako biste spriječili kognitivni pad.
Trenutna istraživanja pokazuju da će održavanje tjelesnog zdravlja tijekom života pomoći u kognitivnoj snazi. Istraživači tvrde da zdravo tijelo potiče zdrav duh. Zbog toga će, kako starite, bavljenje tjelesnim vježbama i zdravim prehrambenim navikama, kao i redovito sudjelovanje u društvenim interakcijama, postati sve važnije.
8 primjera kognitivnih vještina
Bez obzira na vašu dob, fokusiranje na nekoliko određenih vještina može pomoći u jačanju i održavanju zdravog mozga kako bi se izbjegao ozbiljan pad kognitivnih funkcija. Evo osam primjera kognitivnih vještina kojima možete dati prioritet.
1. Stalna pozornost
Trajna pažnja je sposobnost da ostanete usredotočeni na nešto dulje vrijeme. Raspon pažnje osobe ovisi o kontroli nad unutarnjim i vanjskim podražajima. Unutarnji podražaji uključuju stvari poput misli ili sjećanja, a vanjski podražaji uključuju pet osjetila: vid, miris, dodir, okus i sluh. Kako biste održali fokus i koncentraciju, možete trenirati svoj um zadacima koji usmjeravaju vašu pažnju na jedan zadatak, poput svakodnevnog igranja Sudokua.
2. Selektivna pozornost
Selektivna pažnja je sposobnost da se usredotočite na jednu stvar i zanemarite vanjske podražaje koji se natječu za vaše vrijeme i pažnju. Slično održavanju pažnje, morate kontrolirati svoju percepciju unutarnjih i vanjskih podražaja kako biste zadržali fokus na jednu stvar.
3. Podijeljena pozornost
Podijeljena pozornost je sposobnost obavljanja više zadataka istovremeno, fokusiranja na više stvari odjednom. Također uključuje element kontrole podražaja. Kada podijelite svoju pozornost, trebali biste se moći koncentrirati na određene stvari iz svakog zadatka, a da ne zaboravite informacije koje se odnose na bilo koji zadatak. Igranje igrica koje vam istovremeno daju različite podražaje – poput slušnih i vizualnih podražaja – može vam pomoći da razvijete svoje vještine podijeljene pažnje.
4. Dugoročno pamćenje
Dugoročno pamćenje podrazumijeva sposobnost pamćenja prošlih informacija. To može uključivati stvarna sjećanja iz prošlih godina, male stvari kao što su imena ljudi ili rođendani ili informacije koje ste pročitali ili proučavali. Dugoročno pamćenje također se odnosi na fizičke / tjelesne funkcije, poput “mišićnog pamćenja”. Osobe s demencijom ili Alzheimerovom bolešću mogu otkriti da njihove fizičke sposobnosti s vremenom opadaju kako im se pogoršava dugoročno pamćenje.
5. Kratkoročno pamćenje
S druge strane, kratkoročno pamćenje opisuje sposobnost privremenog pohranjivanja informacija za trenutni pristup. Primjenjuje se uglavnom na bilo koje sadašnje zadatke ili situacije, uključujući scenarije kao što je oslovljavanje osobe koju ste upravo upoznali njezinim imenom, prisjećanje zadatka koji želite dovršiti ili pamćenje kratkog popisa namirnica. Rješavanje križaljki, čitanje, igranje igrica i istraživanje novih hobija mogu obogatiti vaše kratkoročno pamćenje.
6. Slušna obrada
Slušna obrada odnosi se na načine na koje vaš mozak analizira, odvaja i miješa zvukove. Ako ova funkcija mozga nedostaje, možda ćete trebati pomoć u razgovoru s drugima, razumijevanju onoga što ljudi govore ili čak u čitanju i gledanju filmova. Odrasle osobe s poteškoćama u slušnoj obradi mogu imati koristi od terapije slušne obrade specifične za nedostatak i tehnologije za pomoć sluhu.
7. Vizualna obrada
Slično slušnoj obradi, vizualna obrada odnosi se na načine na koje vaš mozak analizira i odvaja vizualne elemente. Ljudi koji se bore s vizualnom obradom mogu imati problema s čitanjem, praćenjem GPS uputa ili vizualnim dijeljenjem fokusa. Oni obično mogu trenirati neuroplastičnost svog mozga kroz personalizirane programe kognitivne stimulacije kako bi poboljšali svoje vještine vizualne obrade.
8. Brzina obrade
Brzina obrade općenito se odnosi na to koliko brzo vaš mozak može analizirati i shvatiti informacije, bile one slušne, vizualne, unutarnje ili vanjske. Ova kognitivna vještina obično opada s godinama i može utjecati na održivost drugih kognitivnih vještina. Kako biste testirali svoju brzinu obrade, možete sudjelovati u Mensa IQ Challengeu, vremenskoj procjeni inteligencije.
Zašto su kognitivne vještine važne?
Kognitivne sposobnosti ključne su za održavanje i širenje vašeg moždanog kapaciteta, ali osim toga, te vještine mogu pomoći u društvenim, osobnim i profesionalnim okruženjima. Najprije razvijanjem zadržavanja pamćenja, raspona pažnje i obrade mozga općenito, zatim možete raditi na vještinama poput logike i zaključivanja, samosvijesti i emocionalnog razvoja.
Kako se koriste kognitivne vještine?
Evo tri načina na koje se koriste kognitivne vještine.
Dan za danom / svakodnevno
Iako može proći nezapaženo, kognitivne vještine koriste se u gotovo svakom svakodnevnom scenariju, ističući važnost usavršavanja vještina obrade, napora za zadržavanje pamćenja i širenja raspona pažnje za izgradnju čvrstih logičkih temelja. Vaša sposobnost prakticiranja samokontrole, donošenja odluka i druženja s drugima također je poboljšana putem kognitivnih funkcija. Svakodnevna posvećenost jačanju ili očuvanju vaših kognitivnih sposobnosti imat će dugotrajne koristi.
Na radnom mjestu
Svaki posao zahtijeva korištenje kognitivnih vještina. Vaš posao može uključivati primjenu rješavanja problema, kritičko i analitičko razmišljanje te sposobnost donošenja logičnih i obrazloženih odluka. Bez obzira na to što vaš posao očekuje od vas, možda biste željeli razviti svoje kognitivne vještine u pripremi za budućnost. Snažne kognitivne vještine razmišljanja mogu poboljšati vaše šanse za uspjeh.
Tijekom druženja
Socijalizacija može biti izazovna za određene ljude ovisno o njihovoj razini udobnosti, samopouzdanju i kognitivnim vještinama. Jačanje vaših vještina kognitivnog razmišljanja može poboljšati vaš fokus i percepciju, što može dovesti do veće otvorenosti u društvenim okruženjima. Razvijanje kognitivnih vještina razmišljanja može biti korisno u prevladavanju izazova socijalizacije, čak i ako oni nisu jedini temeljni uzrok.
