Donošenje pametnih odluka proizvod je inteligencije. Jeff Bezos smatra da se najpametniji ljudi često predomisle, ne zato što su plahoviti, već zato što neprestano procjenjuju nove podatke, informacije i iskustva. Pamćenje u ovom procesu igra veliku ulogu.
Sposobnost donošenja brzih, naizgled instinktivnih odluka — ključna riječ ovdje je “naizgled” — također je proizvod inteligencije.
Kao i sposobnost korištenja znanja i iskustava za pronalaženje inovativnih rješenja. Steve Jobs smatrao je da je to najbolji pokazatelj visoke inteligencije.
Ipak, u pozadini svih ishoda inteligencije je pamćenje. Uspjeh u bilo kojoj potrazi temelji se na onome što radite s onim što znate, što znači da što više zapamtite, to više možete učiniti.
Pamćenje je važno.
Evo pet jednostavnih načina da poboljšate svoje.
1. Recite to naglas.
Ispada da pametni ljudi razgovaraju sami sa sobom. Studija objavljena u Journal of Experimental Psychology otkrila je da izgovaranje riječi naglas (ili čak samo izgovaranje riječi ustima) čini te riječi pamtljivijima.
Iako je mehanizam iza toga nejasan, neuroznanstvenici teoretiziraju da izgovaranje nečega naglas odvaja i razlikuje od “pukih” misli. (Niste to samo pomislili, već ste to i čuli.) Tada je ta ideja, informacija ili plan još pamtljiviji.
Kada se trebate nečega sjetiti, recite to naglas. (Ili to izgovorite u sebi.)
Vaš cerebralni korteks pomoći će vam da to zadržite duže u pamćenju.
2. Predvidite svoju sposobnost pamćenja.
Studija objavljena u časopisu Canadian Journal of Experimental Psychology pokazuje da jednostavan čin propitkivanja hoćete li se nečega sjetiti značajno poboljšava izglede da ćete se sjetiti, u nekim slučajevima i do 50 posto.
Da: razmišljanje o tome hoćete li se nečega sjetiti može vam pomoći da se prisjetite.
To posebno vrijedi za buduća sjećanja, kao što je sjećanje da izvršite planiranu radnju ili namjeru u nekom trenutku u budućnosti: provjera statusa pošiljke, rješavanje problema zaposlenika ili praćenje kupca.
Zašto igranje igre predviđanja funkcionira također je pomalo nejasno. Možda je čin predviđanja pomalo poput testiranja samog sebe, budući da istraživanja pokazuju da je ispitivanje samog sebe vrlo učinkovit način za ubrzavanje procesa učenja.
Jasno je da čin predviđanja pomaže vašem hipokampusu da bolje oblikuje i indeksira ta epizodna sjećanja za kasniji pristup.
Želite li se sjetiti učiniti nešto u budućnosti? Odvojite trenutak i predvidite hoćete li se sjetiti. Sam taj čin povećava vjerojatnost da hoćete.
3. Pritisnite “replay” 40 sekundi.
Konsolidacija pamćenja je proces pretvaranja privremenih sjećanja u stabilnija, dugotrajnija sjećanja. Iako se proces konsolidacije sjećanja može ubrzati, za trajno pohranjivanje sjećanja potrebno je vrijeme.
Jedan od načina da povećate izglede je ponavljanje svega čega se želite sjetiti 40 sekundi. Druga studija objavljena u Journal of Neuroscience otkrila je da kratko razdoblje probe — kao što je ponavljanje događaja u vašem umu, ponavljanje onoga što je netko rekao na sastanku ili mentalno mapiranje niza koraka — značajno povećava vjerojatnost da ćete zapamtit ono što ste uvježbavali.
Kako pišu istraživači, “kratko razdoblje probe ima veliki učinak na našu sposobnost pamćenja složenih, realističnih događaja u razdobljima od jednog do dva tjedna. Također smo povezali ovaj učinak probe s obradom u određenom dijelu mozga..”
To bi trebalo biti dovoljno dugo da zapravo učinite nešto s onim čega se želite sjetiti.
4. Sanjarite minutu ili dvije.
Studija objavljena u časopisu Nature Reviews Psychology otkrila je da “čak i nekoliko minuta odmora sa zatvorenim očima može poboljšati pamćenje, možda u istoj mjeri kao i cijela prespavana noć.” (Više o tome za koji trenutak.)
Psiholozi to zovu offline budni odmor. U svom najčišćem obliku, offline budni odmor može biti zatvaranje očiju i opuštanje na nekoliko minuta. Ali možete i sanjariti. Meditirati. Očistite svoj um i razmišljajte o sretnim mislima. Iako ništa od toga ne zvuči produktivno, povremeni nedostatak fokusa poboljšava konsolidaciju pamćenja. (Jednostavno rečeno, neprestano prelaženje s jedne stvari na drugu otežava vašem mozgu držati korak.)
Kako pišu istraživači:
Razdoblja smanjene pozornosti na vanjski svijet univerzalna su značajka ljudskog iskustva, što sugerira da provođenje dijela vremena odvojeno od osjetilnog okruženja ... omogućuje reaktivaciju nedavno stvorenih tragova sjećanja.
Ova iterativna reaktivacija memorije mogla bi ojačati i stabilizirati novostvorena sjećanja tijekom vremena, pridonoseći ranim fazama konsolidacije memorije tijekom prvih nekoliko minuta nakon “kodiranja”.
Ključ je biti namjeran, imati namjeru. Ponovite ono čega se želite sjetiti 40-ak sekundi. Zatim predvidite hoćete li ga se sjetiti. Zatim zatvorite oči, zonirajte se i uključite se u minute ili dva offiline budnog odmora.
Kao što istraživači pišu, “Trenutke slobodnog odmora treba prepoznati kao kritičan doprinos ljudskim budnim kognitivnim funkcijama.”
Ali nemojte tu stati.
5. Prespavajte to.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Psychological Science, ljudi koji su učili prije spavanja, zatim spavali, a zatim sljedećeg jutra napravili kratak pregled, proveli su manje vremena učeći i povećali svoje dugoročno pamćenje za 50 posto.
Zasluge za ono što psiholozi nazivaju konsolidacijom pamćenja ovisnom o snu: “Konvergentni dokazi, od molekularnih do fenomenoloških, ostavljaju malo sumnje da je ponovna obrada memorije izvan mreže tijekom sna važna komponenta načina na koji se formiraju i konačno oblikuju naša sjećanja.”
Ili rečeno ne-istraživačkim jezikom, spavanje nakon učenja pomaže vašem mozgu da pohrani ono što ste naučili — i olakšava pristup kad vam zatreba.
To vrijedi i kada je u pitanju dugotrajnije pamćenje. (Prva navedena studija bila je usredotočena na pamćenje stvari iz dana u dan.) Učenje, zatim dobro spavanje i zatim ponovno učenje iznimno je učinkovit način za jačanje inteligencije i vještina. Kako pišu istraživači:
Otkrili smo da ispreplitanje spavanja između sesija učenja ne samo da je upola smanjilo količinu potrebne prakse, već je i osiguralo mnogo bolje dugoročno zadržavanje.
Recimo da sami sebe učite programirati. Nakon sesije učenja, ponovite ključne elemente onoga što ste naučili. Predvidite hoćete li zapamtiti ono što ste naučili. Slobodno se ispitajte; brojne studije pokazuju da je samotestiranje iznimno učinkovit način za ubrzavanje procesa učenja. Odvojite minutu ili dvije za zoniranje.
Zatim se dobro naspavajte, sljedećeg dana napravite kratak pregled i poradite na sljedećem dijelu informacija. Ponovite ove korake, i neuroznanost kaže da ćete potrošiti manje vremena na učenje, a zapamtiti puno više.
Što znači da ćete moći učiniti više.
Jer važno je ono što znate, ali najvažnije je ono što radite s onim što znate.
Dodatak – Što su izvršne funkcije?
Izvršne funkcije su skup kognitivnih vještina koje su nam potrebne za kontrolu i samoregulaciju ponašanja. Omogućavaju nam da zacrtani cilj provedemo u djelo, piše martinblog.hr . Ovaj skup vještina koristimo svakodnevno za učenje, rad i upravljanje našim svakodnevnim životom. Ova grupa kognitivnih vještina pripada prefrontalnim moždanim strukturama jer su upravo ta područja mozga povezana s kognitivnim funkcijama.
Kognitivne vještine koje čine izvršne funkcije su:
- Preusmjeravanje – sposobnost da prilagodimo misli i ponašanje novim i neočekivanim situacijama.
- Inhibicija – sposobnost da kontoliramo impulzivne i automatske odgovore.
- Dopunjavanje – sposobnost da kontoliramo naše ponašanje i da budemo sigurni da se aktivnosti odvijaju po planu.
- Planiranje – sposobnost da razmišljamo o budućim događajima i da predvidimo pravi način za postizanje određenog cilja.
- Radna memorija – sposobnost da privremeno upravljamo informacijama kako bismo obavljali složene kognitivne zadatke.
- Donošenje odluka – sposobnost da uspješno i nakon što dobro razmislimo izabremo pravu opciju između različitih ponuđenih.
- Rješavanje problema – sposobnost da dođemo do logičkog zaključka nakon razmatranja situacije.
Sve navedene kognitivne funkcije igraju važnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Također, imaju veliku ulogu u učenju, jer su upravo one te koje nam omogućavanju da bolje održavamo našu pažnju tijekom, primjerice, nastave.
Izvor: inc.com Prijevod i prilagodba: financa.ba
