Puno vremena provodimo razmišljajući o novcu. Razgovaramo o novcu, brinemo se oko novca, pitamo se imamo li dovoljno da zadovoljimo svoje neposredne potrebe. Ako imamo sreće i imamo puno novca, razmišljamo o tome da ga iskoristimo za kupnju novog automobila, nove kuće ili odmora iz snova. Od dana naših najranijih sjećanja, novac je bio jedan od naših najvažnijih alata. Ali za razliku od većine drugih alata, novac – čak i kada samo razmišljamo o njemu – utječe na naše ponašanje na negativan način. Veća je vjerojatnost da ćemo svojim osjećajima, željama i ciljevima dati prednost nad slaganjem s drugima i pomaganjem drugima. Novac stvara napetost između individualističkih i međuljudskih motiva.
Da bismo razumjeli zašto novac toliko utječe na nas, korisno je osvrnuti se na njegovu prethodnicu: trgovinu. Prvi ljudi i neandertalci preklapali su se otprilike 5000 godina i, biološki gledano, neandertalci su trebali imati prednost. Oni su bili prvi na zemlji i imali su veća tijela i mozgove. Pa kako su naši ljudski preci uspjeli napredovati? Trgovali su više od neandertalaca i na većim udaljenostima, što im je omogućilo pristup većem broju raznovrsnih resursa i poboljšalo njihove šanse za preživljavanje. Antropolozi ponekad te prve ljude nazivaju “homo economicus” kako bi označili atribut koji ih je izdvajao.
Stvaranje novca znatno je olakšalo trgovinu
Razmislite, na primjer, što bi se dogodilo da imate naranče i želite kravu, ali nitko tko ima kravu ne želi naranče. Pronaći nekoga tko ima točno ono što vi želite i tko želi točno ono što vi imate može biti izazovno. Sada razmislite o ulozi vremena: Je li ono što imate za razmjenu kvarljivo, kao naprimjer mlijeko? Je li to na neki način ograničeno vremenom, kao naprimjer krave koje ostare nakon svog vrhunca? Sada dodajte tečajeve. Ako vam treba krava, a imate naranče, to nije baš pravedna trgovina – ali krava se ne može podijeliti da bi se napravio bolji posao. Novac je riješio te probleme tako što je bio pohrana vrijednosti. Omogućio je ljudima da štede i tako dugoročno planiraju. S novcem smo postali ljudi kakvi smo danas – u dobru i u zlu.
Provedeno je istraživanje usmjereno na to kako koristimo novac i kako razmišljamo o njemu
U eksperimentu su jednu grupu ljudi zamolili da obave zadatak koji uključuje novac, a drugu grupu da obave sličan zadatak koji ne uključuje novac. Na primjer, neki su ljudi mentalno zbrajali vrijednost hrpe gotovine, dok su drugi zbrajali brojeve ispisane na komadima papira. Ovaj i slični eksperimenti otkrili su dvije široke skupine učinaka kada se ljudi podsjećaju na novac. Prvi je općenito pozitivan: preferiraju zadatke koji im omogućuju da rade sami; odupiru se pomoći u teškim problemima; i rade bolje, duže i jače. Iz organizacijske i društvene perspektive, ovo su dobre stvari. Drugo otkriće otkriva tamniju stranu: oni dijele, pomažu i suosjećaju manje od ljudi koji nisu razmišljali o novcu. Kad je riječ o moralnom tkivu društva, to nisu idealna ponašanja.
Takva su ponašanja pronašli i kod djece. U eksperimentu s djecom u dobi od tri do šest godina, dali su im ili kovanice i novčanice ili gumbe i papir. Zatim su ih zamolili da rade korisne stvari, kao što je donošenje bojica odrasloj osobi. Ili kognitivne zadatke, kao što je dovršavanje labirinta ili slagalice. Djeca koja su se igrala s novcem bila su manje od pomoći, iako su radila pametno i marljivo, ustrajali su naprimjer na izazovnim zagonetkama i pronalaženju ispravnog puta kroz labirint.
***
Budući da novac ima neke korisne učinke, jedan noviji rad razmatra možemo li ublažiti njegove štetne učinke. Proučavana je grupa ljudi kojima je jako stalo jedni do drugih. Jedan eksperiment promatrao je romantične partnere; drugi, ljude u kolektivističkom društvu (Indija). U oba slučaja pronašli su slične, poznate učinke: nakon podsjećanja na novac, ljudi su bili manje ljubazni, manje su pomagali i manje su bili velikodušni jedni prema drugima. Kad je riječ o utjecaju novca na nas, ovi rezultati nisu baš ohrabrujući.
Što nas vraća na sveobuhvatno pitanje zašto je ljudima toliko stalo do novca. Odgovor je dijelom da je novac duboko ukorijenjen u našem razvoju. Ima izravnu vezu s uspjehom naše vrste, što pomaže objasniti zašto zauzima toliko mjesta u našim umovima. Novac također nastavlja proizvoditi snažne učinke na naše ponašanje koji nadilaze simboličnu državnu potporu vrijednosti kovanice ili novčanice. Budući da se načini na koje koristimo novac i razmišljamo o njemu mijenjaju tijekom vremena – razmislite o kreditnim karticama i Bitcoinu – moramo nastaviti proučavati načine na koje on utječe na naše odnose s drugima. Novac, iako sastavni dio onoga što smo postali, također može odigrati značajnu ulogu u našem razdvajanju.
Izvor: HBR; prijevod i prilagodba: Financa.ba (prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak)
