Razmotrite nekoliko scenarija. Možda želite dati otkaz na stalnom poslu i pokrenuti posao, ali vaš um uvijek odluta prema najgorem mogućem ishodu: vaš bi startup mogao propasti, i to s velikim posljedicama. Vaša bi ušteđevina mogla nestati. Vaša bi obitelj mogla ostati vani na ulici, bez novca i krova nad glavom.
Ili kupac ostavi poruku, tražeći da nazovete; odmah ste sigurni da se žele povući iz posla. Ili tržište izgubi bod ili dva u jednom danu, a vi ne možete a da ne pomislite da će sav taj novac koji ste uložili uskoro biti izgubljen.
Mogući scenariji? Naravno, ali su i primjeri katastrofiziranja: razmišljanje o situaciji ili događaju kao o katastrofi ili potencijalno katastrofalnom ishodu. Osjećate se bolesno, brinete da više nikada nećete biti dobro. Loše spavate, brinete se da više nikada nećeš dobro spavati. Niste ostvarili prodaju, brinite da više nikada nećete napraviti drugu prodaju – nikada.
Koristan obrambeni mehanizam
Katastrofiranje može biti koristan obrambeni mehanizam. Vaš bi novi posao mogao propasti. Vaš bi klijent mogao povući svoj posao. Tržište bi moglo pasti, a s njim i veliki dio vaše ušteđevine. Razmatrate najgore moguće scenarije? To je zdravo planiranje.
Dopustiti da vas najgori mogući scenariji spriječe u nečemu što stvarno želite učiniti nije korisno — pogotovo jer su mnogi strahovi i gotovo sve brige neutemeljeni. Kad god je rizik uključen, lako se povući kada se kuhate u loncu nejasnih, neodređenih briga. Ali vjerojatno nikad ništa nije ispalo tako loše kao što ste zamišljali. A vjerojatno ste napravili neke stvarno glupe stvari.
Nećete nikada dopustiti da stvari ispadnu tako loše kako možete zamisliti.
Ako je vaš novi posao u problemu, prilagodit ćete se. Pomaknut ćete se. Radit ćete više. Dulje ćete raditi. Ako vam ponestaje vremena i novca, zatvorit ćete ga prije nego se dogodi najgore. Neuspjeh bi bio užas, ali neuspjeh je nešto što možete prevladati — pogotovo ako se odmaknete od ruba katastrofe, odredite najvjerojatnije “najgore” stvari koje se mogu dogoditi, a zatim napravite planove za rješavanje istih.
Brige su samo mogućnosti s kojima se niste odlučili suočiti. Kad se s njima ne suočite, ne možete ih kontrolirati i mogu brzo prerasti u potencijalne katastrofe.
Želite izbjeći ciklus katastrofe?
Ne pokušavajte prestati razmišljati o katastrofalnim ishodima. Umjesto toga, slijedite proces “namještanja straha” i dobro razmislite o stvarima koje vas plaše. Evo kako:
1. Napišite čega se bojite.
Imenujte. Ne dopustite da vaš strah bude neodređen ili nespecifičan. Zapišite točno čega se bojite. Pustite svoje katastrofalne brige na volju.
2. Zatim stvorite tri podkategorije za svaki strah koji ste naveli.
Kategorija 1: Definirajte. Zapišite 10 ili 20 najgorih mogućih ishoda koji bi mogli proizaći ako radite ono čega se bojite. Ako se bojite pokrenuti posao, zapišite 10 ili 20 najgorih stvari za koje mislite da bi se mogle dogoditi. Gubitak novca. Izbacivanje vaše karijere iz tračnica. Osramotiti se pred prijateljima i obitelji. Što god vas uzrokuje da oklijevate, što god vas plaši, zapišite to.
Kategorija 2: Spriječiti. Zatim odredite što možete učiniti da spriječite svaki od tih najgorih mogućih ishoda. Ako se bojite pokrenuti posao jer mislite da nemate iskustva, razmislite o dovođenju partnera. Ako ste zabrinuti hoćete li imati dovoljno novca da vas opskrbi, napravite plan koji će vam omogućiti da zadržite svoj posao s punim radnim vremenom dok ne počnete.
Kategorija 3: Popravak. Zatim odredite što ćete učiniti ako ne možete spriječiti jedan od onih “najgorih mogućih ishoda”. Možda ćete usput stvoriti točke za “izbacivanje”. Možda ćete se planirati okrenuti ako se određene stvari dogode ili ne dogode. Možda ćete imati spremne alternativne marketinške planove. Uzmite sebi vremena da unaprijed odlučite što ćete učiniti ako stvari ne ispadnu dobro. Ta će vam vježba dati samopouzdanje da znate da ste spremni ako se dogodi najgore.
3. Zapišite prednosti uspjeha.
Što će se dogoditi ako uspijete? Kako će se vaš život promijeniti ako uspješno pokrenete posao?
Jednako važno, što će se dogoditi ako pokušate? Kako će vam se život promijeniti ako pokrenete posao? Početi vježbati? Početi učiti novu vještinu? Navedite pozitivne strane pokušaja.
Čak i ako ne postignete svoj cilj, svejedno: Bit ćete izloženi novim idejama, novim perspektivama i novim prilikama. Upoznat ćete nove ljude. Naučit ćete se gurati.
Ukratko, naučit ćete — posebno o sebi, što je dovoljan razlog da se suočite sa svojim strahovima i isprobate nešto novo.
4. Zapišite “cijenu ne djelovanja.”
Sada navedite gdje ćete biti ako ne pokušate. Možda ćete i dalje raditi posao koji mrzite. Možda nećete imati ravnotežu između posla i privatnog života kakvoj se nadate. Možda ćete se i dalje osjećati financijski zarobljeni. Možda ćete jednostavno požaliti što nikada niste probali.
Zapitajte se kako bi vaš život mogao izgledati za šest mjeseci, 12 mjeseci ili tri godine. Što dalje, počinje se činiti neopipljivim. Stvarno se detaljizirajte: emocionalno, financijski, fizički, kako god.
Ukratko, kao što ste proveli vrijeme jasno imenujući svoj strah, provedite vrijeme jasno opisujući kakav bi vaš život mogao biti ako ne pokušate nadvladati taj strah.
Doduše, neke od katastrofa koje zamišljate bit će realne. I to je OK. Ali to ne biste trebali zaključiti a da prije toga svoje strahove ne stavite pod mikroskop.
Probajte. Slobodno katastrofizirajte, ali nemojte tu stati. Navedite čega se bojite i napravite planove kako se nositi s negativnim ishodima. Navedite pozitivne strane i nabrojite cijenu – jer postoji cijena koju treba platiti, posebno u kasnijem žaljenju – ne djelovanja.
***
Suočavanjem sa svojim strahovima možete bolje kontrolirati svoje strahove. I ne zaboravite da uspjeh ne zahtijeva neku posebnu kvalitetu koju nemate. Uspješni ljudi postaju “posebni” tek nakon što uspiju; prije nego što su uložili svo to vrijeme i trud, bili su kao i svi ostali.
Suočavajte se sa svojim strahovima. I u tom procesu postanite osoba kakva želite biti.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: Financa.ba (prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak)
