Prva industrijska revolucija započela je s upotrebom vodene pare. Zatim je došla struja i proizvodnja čelika. Treću revoluciju pokrenula je digitalna tehnologija i automatizacija. A sada smo na početku četvrte revolucije s umjetnom inteligencijom. Kao i kod prethodnih, postavlja se pitanje koje će se poslove ukinuti i koliko će ljudi ostati bez posla. No, sada se prvi put postavlja i pitanje: je li umjetnost ugrožena? I dalje, što se događa s pravima intelektualnog vlasništva? Je li umjetna inteligencija kršenje prirodnih prava?
Prema izvješću Goldman Sachsa iz 2023. godine, umjetna inteligencija bi mogla utjecati na otprilike dvije trećine trenutnih radnih mjesta na tržištu rada u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Što predstavlja oko 300 milijuna radnih mjesta.
Umjetna inteligencija znanstveno je područje koje datira još iz 1950-ih godina. No intenzivna istraživanja, razvoj računalnih tehnologija i ulaganja u praktične primjene doveli su do značajnog napretka u posljednjim desetljećima. Kao i svaka nova tehnologija, umjetna inteligencija donosi promjene i izazove za ljudsko društvo.
Nemoguće je zabraniti upotrebu umjetne inteligencije u obrazovnom sustavu. Razmatranje takve zabrane bilo bi kontraproduktivno. Slično kao kada bi netko razmišljao o zabrani korištenja Microsoft Worda kada se prvi put pojavio.
Prva upotreba u 18. stoljeću
Umjetna inteligencija ima utjecaj na radna mjesta i tržište rada. Slično kao što je bilo kod prethodnih tehnoloških revolucija. Tipična pojava kod uvođenja novih tehnologija je tzv. “gubitak vještina” (engl. ‘deskilling’). Što znači smanjenje potražnje za radnicima s naprednijim vještinama zbog primjene novih tehnologija.
Korištenjem novih tehnologija omogućuje se radnicima s jednostavnijim vještinama obavljanje složenijih zadataka koji su ranije zahtijevali radnike s naprednijim vještinama. Ova pojava nije nova i prvi put se javila tijekom prve industrijske revolucije u Engleskoj u 18. stoljeću. Tada su strojevi zamijenili vješte tekstilne radnike omogućujući manje vještim radnicima da upravljaju proizvodnjom.
Umjetna inteligencija će automatizirati ljudski rad na jednostavnijim zadacima. Što će rezultirati povećanom produktivnošću ljudskog rada na takvim radnim mjestima. Dio radnih mjesta s manje zahtjevnim vještinama bit će potpuno zamijenjen umjetnom inteligencijom, iako neke studije procjenjuju da će samo pet posto zanimanja biti potpuno automatizirano. Većina zanimanja će imati automatizirane samo određene zadatke. Što je već vidljivo kroz primjenu konverzacijskih sustava umjetne inteligencije poput ChatGPT-a koji donose značajno povećanje produktivnosti na određenim radnim mjestima.
U radnim područjima koja zahtijevaju složene vještine i visoku stručnost, umjetna inteligencija će surađivati s ljudima kao alat. Međutim, ljudske vještine i znanje i dalje će biti ključni. Na primjer, liječnici mogu koristiti umjetnu inteligenciju kao alat za pomoć pri postavljanju medicinskih dijagnoza. Što može povećati njihovu produktivnost. Ipak, umjetna inteligencija neće moći potpuno zamijeniti ulogu liječnika.
Istraživanja pokazuju da konverzacijski sustavi umjetne inteligencije, poput ChatGPT-a, već sada značajno povećavaju produktivnost na određenim radnim mjestima.
Umjetna inteligencija ne samo da omogućuje automatizaciju jednostavnijih zadataka, već će potaknuti i stvaranje novih zanimanja i radnih mjesta, kao što se dogodilo u prethodnim tehnološkim revolucijama. Na primjer, uvođenjem digitalnih računala, mnoge zadatke su preuzela računala, ali su istovremeno nastala i nova zanimanja poput računalnih inženjera, programera, informatičara i slično.
Rastom tehnologije umjetne inteligencije stvorit će se mnoga nova zanimanja koja danas još ne možemo ni zamisliti. Očekuje se da će tvrtke na tržištu rada sve više tražiti i cijeniti radnike s digitalnim vještinama i sposobnostima korištenja alata umjetne inteligencije u usporedbi s onima koji takve vještine nemaju.
Razvoj umjetne inteligencije će zahtijevati prilagodbu obrazovnih sustava, uključujući cjeloživotno obrazovanje, kako bi se osigurala potrebna znanja i vještine za korištenje ove tehnologije. Unatoč raspravama o utjecaju umjetne inteligencije na društvo, znanstvena istraživanja i tehnološki razvoj neće stati, već će nastaviti donositi koristi i promjene u ljudskom društvu. Slično kao što su to činile i prethodne tehnološke revolucije.
Svaka tehnologija koja je postala široko prihvaćena uvelike je automatizirala određene poslove. Primjerice, koliko je pralja ostalo nakon izuma perilice rublja? Prije su postojali nažigači uličnih lampi, rezači leda i slušači neprijateljskih zrakoplova, no ovi su poslovi nestali s napretkom tehnologije.
U kakve svrhe se koristi?
Umjetna inteligencija predstavlja tehnologiju koja simulira i poboljšava učinke ljudskog rada. Svaka takva tehnologija može se primijeniti u kontekstu etičkih i neetičkih svrha.
Očekuje se da će se posebno neugodne zloupotrebe fokusirati na kibernetičke napade na internetske servise i pametne uređaje u stvarnom svijetu, te na manipulaciju putem generiranih objava na društvenim mrežama. Problemi kao što je varanje u školama zahtijevat će dodatni napor učitelja i pažljivije procjenjivanje za upis u srednje škole. Važno je napomenuti da se svi ovi problemi suočavaju i danas. Razlika je u tome što bi u budućnosti mogli postati ozbiljniji i opsežniji ako se ne poduzmu koraci za smanjenje njihovog utjecaja.
Vrlo je izazovno predvidjeti koja će radna mjesta biti ugrožena zbog razvoja umjetne inteligencije. Tehnološke tvrtke često se razvijaju neprimjetno izvan javne pozornosti. Mnoge od njih na kraju zatvore svoja vrata, dok samo neke uspiju ostvariti pravu disruptivnu inovaciju i postati uspješne. Jedna stvar je sigurna: što je posao manje kreativan, to je veća vjerojatnost da će u nekom trenutku postati nepotreban.
Ne strahuje da bi studenti mogli nezasluženo dobiti bolje ocjene korištenjem umjetne inteligencije. Na njihovim kolegijima ocjene se dobivaju rješavanjem problemskih zadataka na papiru, kratkim zadacima s ponuđenim odgovorima te na osnovu usmenog izlaganja s asistentima. Cilj je organizirati nastavu tako da se varanje ne isplati i da je ulaganje vremena u učenje najkorisnije.
Pojedine studije procjenjuju da bi čak 5 posto zanimanja mogla biti automatizirana
Socijalna politika može unaprijediti visoko obrazovanje povećanjem broja asistenata na fakultetima i zapošljavanjem mladih istraživača s istaknutim rezultatima na stalna radna mjesta. Umjetna inteligencija neće zamijeniti umjetnike. Umjetnici će još dugo moći pružati svoje zanatske vještine, a umjetnost neće biti zamijenjena.
Stvaranje panike oko umjetne inteligencije je bespotrebno, ona u osnovi samo tehnologija poput bilo koje druge. Umjetna inteligencija može se koristiti i za dobro i za zlo. Kao što i električna energija može osvjetljavati gradove ili se može koristiti za izgradnju nuklearnog oružja. Umjetna inteligencija može olakšati ljudima poslove, ali isto tako može biti zloupotrijebljena za prijevare ili generiranje lažnih vijesti. Temeljna ideja umjetne inteligencije, kao i robotike kao njezine fizičke implementacije, jest da obavlja poslove umjesto nas.
Interes za stvaranje “nečega sličnog nama” datira iz davnina, ističe Schatten. Primjeri poput automata koje je izradio francuski urar Pierre Jaquet-Droz svjedoče o tomu. Ti automati mogu se smatrati davnim verzijama onoga što danas predstavljaju tehnologije poput ChatGPT-a (pisac), Soundraw-a (glazbenik) i MidJourney-a (crtač). Moderna varijacija takvih ideja uključuje primjerice Plot Robota, izumljenog 1931. godine od strane Wycliffea Hilla, koji je bio sposoban pisati kratke priče.
Od tih se vremena puno toga promijenilo, tehnologija je napredovala, a ključna razlika između prethodnih sustava i današnjih je njihova kvaliteta, dostupnost i jednostavnost upotrebe. To znači da umjetna inteligencija ne samo da može pisati novele, crtati slike, skladati glazbu i režirati filmove, već to već dugo vremena i radi. Međutim, moderne implementacije donose znatno veću kvalitetu u tim područjima.
Zloupotreba tehnologije
Mogu li se te tehnologije zloupotrijebiti u obrazovnom sustavu? Da, naravno da mogu. Zato je ključno da se ne zabranjuju, već da se integriraju u obrazovni sustav kako bi mladi ljudi naučili kako ih pravilno koristiti. Budući da će tržište rada u budućnosti tražiti ove vještine, važno je osigurati da su učenici upoznati s umjetnom inteligencijom. Razmatranje zabrane svakog korištenja umjetne inteligencije u obrazovnom sustavu bilo bi kontraproduktivno.
Suvremena umjetna inteligencija alat je za produktivnost. Slično kao mnogi drugi informatički alati poput procesora teksta poput Worda ili tabličnih kalkulatora kao što je Excel. Važno je stvoriti odgovarajuće okvire koji omogućuju upotrebu umjetne inteligencije na etički, moralno i pravno prihvatljiv način. Slično kao što je to učinjeno s drugim tehnologijama u prošlosti poput računalnih alata za obradu teksta ili tabličnih kalkulatora.
Vrijeme biva sve kraće od pronalaska novih tehnologija do njihove upotrebe
Umjetna inteligencija će “preuzeti” naše poslove, ali to nije specifično samo za umjetnu inteligenciju. Gotovo svaka tehnologija koja je postala široko prihvaćena automatski je zamijenila neki posao. Primjerice, perilica rublja zamijenila je potrebu za praljama, električna rasvjeta učinila je nažigače uličnih lampi suvišnima, hladnjaci s dubokim zamrzavanjem zamijenili su rezače leda, a radari su zamijenili slušače neprijateljskih zrakoplova.
Svaka od tih tehnologija s vremenom je postepeno istisnula određene poslove. Ono što je drugačije danas je ubrzan tempo znanstvenog i tehnološkog napretka, što skraćuje vrijeme od pronalaska nove tehnologije do njezine široke upotrebe. Kao rezultat, vjerojatno će neki poslovi biti automatizirani umjetnom inteligencijom u velikoj mjeri.
Međutim, to ne znači da će odmah sutra svi ljudi koji obavljaju “ugrožene” poslove kao što su novinari, tekstopisci, blogeri, copywriteri, tajnici, pravnici, službenici u državnoj upravi, administratori, računovođe, knjigovođe, programeri, grafički dizajneri i slično, izgubiti posao. Umjesto toga, može se očekivati da će se od njih tražiti više, budući da će dio njihovog posla biti automatiziran pomoću umjetne inteligencije.
Kako će se AI odraziti na autorska prava?
Umjetnost je posebna domena kojoj treba posvetiti pažnju. Alati poput DALL-E, MidJourney, BlueWillow i drugi pokazali su da je moguće naučiti umjetnu inteligenciju da imitira vizualne umjetnike. Ovi alati nisu samo ograničeni na slikanje, već mogu stvarati glazbu, animaciju i video sadržaje.
Malo je vjerojatno da će umjetnici izgubiti svoje poslove zbog ovakvih tehnologija, ali postoji veliki etički i pravni izazov s takvim alatima.
Ti alati koriste umjetnička djela za treniranje umjetne inteligencije bez pristanka samih autora. Što stvara opravdan negativan stav umjetnika prema ovoj tehnologiji. Problem nije sama tehnologija, već kompanije koje je koriste za profit. Osim toga, zbog načina na koji ovi sustavi funkcioniraju, teško je ukloniti slike koje su pod autorskim pravima bez potrebe za ponovnim treniranjem umjetne inteligencije, što je vrlo vremenski i financijski zahtjevno.
Stoga je nužno uspostaviti odgovarajuće, posebno pravne, okvire za takve alate. Potrebno je poboljšati pravnu regulativu, posebice u vezi s zaštitom autorskih prava. Trenutno se vode sudski procesi zbog kršenja autorskih prava, a ishodi tih procesa postavit će presedan za budući pristup takvim tehnologijama.
Američki ured za patente zasad je prihvatio stav da umjetnička djela generirana umjetnom inteligencijom ne mogu biti zaštićena kao autorska djela.
Problem s tim pristupom leži u činjenici da su takva djela trenutno u pravnoj praznini jer nije jasno tko je zapravo autor tih djela: je li to umjetna inteligencija; je li to osoba koja je zatražila generiranje djela; je li to autor umjetne inteligencije ili su to na kraju originalni umjetnici čija su djela korištena za treniranje umjetne inteligencije? Ova nedorečenost otvara mnoge mogućnosti za nejasne situacije, poput tržišta NFTKratica NFT sastoji se od tri riječi: “non-fungible token... umjetnosti koje je podložno urušavanju. Ostaje nam samo čekati i vidjeti kako će svjetske vlade regulirati ovu situaciju, piše Poslovni.
