Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni s tzv. ostalim zemljama jedino s Velikom Britanijom. Ovo nije baš ohrabrujući podatak imajući u vidu da taj prostor izvan naše regije i Europske unije nosi golemi trgovinski potencijal.
Omjer izvoza i uvoza
U detaljnim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, koji su objavljeni u njezinu Infocomu, navodi se da je u prvoj polovini godine u Veliku Britaniju izvezeno proizvoda za 49,6 milijuna KM, a uvezeno za 42,3 milijuna KM. S druge strane, najveći deficit medu trećim zemljama je s Turskom, za više od 600 milijuna KM (oko 300 milijuna eura).
U Tursku je prodano proizvoda za 182,6 milijuna KM, a iz Turske je stiglo robe za 793 milijuna KM. Slijedi Kina, u koju su otišla 31,2 milijuna KM proizvoda iz BiH, dok je iz ove zemlje stiglo čak 507 milijuna KM. U SAD je izvezeno robe u vrijednosti od 96,7 milijuna KM, a primljeno 128,7 milijuna KM. Iz Rusije je stiglo proizvoda u vrijednosti od 92,8 milijuna KM, a u teritorijalno najveću zemlju svijeta otišlo je robe u vrijednosti od 39,4 milijuna KM.
U Ujedinjene Arapske Emirate izvezeno je robe za 23,1 milijun KM, a stiglo je gotovo dvostruko više, odnosno 45,5 milijuna KM. U Indiju je otišla roba vrijedna oko devet mili- juna KM, a stigla ona u vrijednosti od 41,9 milijuna KM, dok je iz Egipta uvezeno robe u vrijednosti od 22,6 milijuna KM, a izvezeno za oko šest milijuna KM.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni s trećim zemljama Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan rast izvoza na takozvana treća tržišta. Izvoz je povećan u Tursku i Kinu, ali s tim zemljama imamo dubok trgovinski deficit. U sljedećim se tromjesečjima očekuje daljnji rast izvoza u skladu s globalnom potražnjom. Bosna i Hercegovina je dio globalnih ekonomskih tokova te će se događanja u europodručju manifestirati na bh. trgovinske tokove. U skladu s tim, očekuje se veća inozemna potražnja za našim proizvodima, što će povećavati ukupan bh. izvoz, prvenstveno na tržište EU-a. Ukupan uvoz u Bosnu Hercegovinu rastao je u prethodnom razdoblju s tržišta EU-a i ostalih tržišta – naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
BiH sve više trguje s tzv. trećim zemljama, ali suficit ima samo s Velikom Britanijom. U cilju poboljšanja vanjskotrgovinske bilance potrebno je hitno uvesti i razvijati gospodarsku diplomaciju kao dio vanjske politike BiH.
Gospodarstvo je temeljeno na niskotehnološkim industrijama
Naše gospodarstvo, temeljeno na niskotehnološkim industrijama i izvozu sirovina. Nije dovoljno konkurentno kako bi se uspješno natjecalo na globalnom tržištu. Posebice u odnosu na zemlje s jakom industrijskom bazom i visokotehnološkim sektorima. Osim toga, nepovoljni su i uvjeti za razvoj globalnog tržišta. Tečaj konvertibilne marke dodatno otežava izvoz, čineći naše proizvode skupljima i manje atraktivnima na tim tržištima.
Nedostatak diverzifikacije izvoza i prevelika ovisnost o nekoliko ključnih tržišta dodatno kompliciraju situaciju. Domaće kompanije često mogu ispuniti visoke standarde i očekivanja na tržištima poput SAD-a ili Kine. U tom kontekstu uloga diplomacije, a posebno trgovačke diplomacije, postaje bitna. Nažalost, ovaj koncept još uvijek nije dovoljno razvijen niti prepoznat u Bosni i Hercegovini. Gospodarska diplomacija, koja podrazumijeva aktivan angažman diplomatskih misija u promicanju ekonomskih interesa zemlje i otvaranje novih tržišta za domaće kompanije, mogli bi biti ključni čimbenici u smanjenju deficita i poboljšanju trgovinskih odnosa, navodi Večernji List.
