Moguća reakcija Kine na prijedlog Europske komisije o višim carinama dodatno bi pogoršala situaciju za Njemačku.
Neočekivano, španjolski premijer Pedro Sanchez u rujnu je značajno promijenio stav prema većim carinama na kineske automobile. Španjolska je ranije podržavala prijedlog EU, strahujući od kineske dominacije u električnim vozilima. No, u Kini, Sanchez je zagovarao pomirenje, naglašavajući da “trgovinski rat nije rješenje.”
Nedovoljno podrške za nove carine
Razlog iznenadne promjene je jasan – Kina je pokrenula istragu o cijenama uvoznih proizvoda iz EU, uključujući navodnu dampinšku praksu. Xi Jinping je postavio baterije, poluvodiče i automobile kao ključne za budući ekonomski rast Kine, pa milijarde dolara investicija odlaze u te sektore, uz fokus na izvoz zbog slabe domaće potražnje.
Fokus na te sektore značajno je povećao proizvodne kapacitete, no oni nisu potpuno iskorišteni. Dodatni nameti EU mogli bi kineske kompanije, već na rubu profitabilnosti, odvesti u bankrot.
Njemačka, poput Kine, ovisi o izvozu, no globalne političke promjene sve više otežavaju održivost takvog modela.
Kina se, unatoč savjetima ekonomista i geopolitičkim izazovima, oslonila na izvoz kao glavni pokretač budućeg rasta. Nije jasno pokušava li Xi Jinping dobiti vrijeme za reforme i jačanje domaće potražnje ili jednostavno ignorira druge opcije.
Donaldu Trumpu i Bidenu možemo zahvaliti što je američko tržište zatvoreno za ključne izvozne segmente. U tom kontekstu, Europska unija postaje najprivlačnija destinacija za kineske proizvode, što stvara veliki pritisak na članice.
Španjolska godišnje izvozi svinjetinu u vrijednosti od 1,5 milijardi eura. Kina koristi taktiku ucjena kako bi potaknula razdor među članicama EU, sprječavajući nove carine na kineske automobile. Njihova strategija uključuje i prijedloge za investicije u španjolske industrijske pogone, što dodatno privlači pažnju.
Španjolce podržao Scholz
U srpnju je Njemačka bila suzdržana, no kancelar Olaf Scholz kasnije je podržao stav španjolskog premijera, otežavajući Ursuli von der Leyen situaciju. Predložene carine, koje bi trebale trajati pet godina, mogu biti blokirane natpolovičnom većinom članica s najmanje dvije trećine stanovništva Europske unije.
Ako Sanchez i Scholz nastave s protivljenjem, mogli bi privući podršku ranjivijih manjih zemalja. Takva koalicija mogla bi srušiti prijedlog predsjednice Europske komisije na početku njenog drugog mandata.
Domaća automobilska industrija u Njemačkoj snažno se protivi višim carinama na uvoz kineskih automobila zbog straha od odmazde. Kineska vlada, iako neodređena, najavila je odgovor na pritužbe njemačkih proizvođača poput Mercedesa, BMW-a i Volkswagena.
Prodaja novih automobila opala za 27,8 posto u kolovozu
Njemačka automobilska industrija, za razliku od francuske i talijanske, značajno ovisi o prodaji automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem u Kini. Zatvaranje kineskog tržišta dodatno bi pogoršalo krizu, dok slaba domaća potražnja i energetska kriza smanjuju konkurentnost njemačkih proizvođača.
Volkswagen je iznenadio javnost najavom velikih otpuštanja i mogućeg zatvaranja nekih od deset domaćih proizvodnih linija. Ova mjera trebala bi uštedjeti oko deset milijardi eura u sljedeće tri godine, ali također otkriva ozbiljne izazove njemačke ekonomije.
Prošla godina donijela je blagu recesiju s kontrakcijom od 0,3%. Prema prognozama MMF-a, rast bi mogao ostati između 0,7% i 1,5% sljedećih pet godina. U tom smislu, automobilska industrija čini se kao izrazita negativna devijacija od prosjeka, budući da domaći burzovni indeksBurzovni indeks, dionički indeks ili indeks burze je indeks... (DAXDAX (Deutscher Aktienindex ) je burzovni indeks koji se sast... 30) bilježi dvoznamenkasti rast.
Reforme se ne očekuju u bliskoj budućnosti
Njemačka je slična Kini, postajući talac svoje izrazite izvozne orijentacije, koja se suočava s globalnim političkim promjenama. Ova situacija posebno se odnosi na polarizaciju između Washingtona i Pekinga. Europska unija podržava svog bogatijeg saveznika, ali ne može primijeniti istu strategiju.
S obzirom na veliki vanjskotrgovinski deficit, američki korporativni sektor teško može postati gubitnik u globalnoj trgovini. Ostali akteri mogu pretrpjeti veće gubitke. Međutim, američki potrošači mogli bi snositi posljedice, plaćajući više za domaće alternative u odnosu na uvozne proizvode i usluge, što bi moglo smanjiti ekonomsku aktivnost u zemlji.
Trenutnu delikatnu ravnotežu, koja uključuje snažan gospodarski rast, osigurava državna administracija kroz ekspanzivnu fiskalnu politiku. Izdašne proračunske subvencije dodijeljene su raznim projektima, ali s uvjetom da se realiziraju na američkom tlu. Ova politika negativno utječe ne samo na kineske, već i na europske kompanije.
Europa se teško može priuštiti takve intervencije, dijelom zbog razjedinjenosti svojih članica. Svaka članica povlači na svoju stranu, što rezultira nedostatnim kompromisima. Njemačka je dodatno otežala situaciju odbijanjem odustajanja od “fiskalne kočnice”. Ova mjera ograničava strukturni deficit na 0,35% BDP-a, sužavajući prostor za manevar i opsežnije reforme.
Utjecaj na njemačko gospodarstvo
Situacija se dodatno otežava na domaćoj političkoj sceni. Do sljedećih parlamentarnih izbora preostaje samo godinu dana ili manje. Vladajuća koalicija, suočena s rastućom podrškom desnih opcija, ne pokazuje volju za reformama. Njihova primarna briga je očuvanje vlasti, što otežava donošenje teških mjera potrebnih za poboljšanje dinamike gospodarstva.
Naravno, nitko to ne želi javno priznati, piše Poslovni. Ministar financija Christian Lindner odbacuje naziv “europskog bolesnika” koji je skovao ekonomist Holger Schmieding. Taj izraz, koji se odnosi na slab gospodarski rast uzrokovan visokim troškovima ujedinjenja i rigidnim tržištem rada, sada se ne smatra primjerenim za Njemačku.
Samo nepopravljivi optimisti dijele Lindnerovo mišljenje, dok europski rast podižu nekadašnji bolesnici s juga, protagonisti dužničke krize. Samo ministar financija i oni vjeruju da Njemačka može oživjeti bez značajnih fiskalnih injekcija i rasta javnog duga.
