Naime, na prva dva mjesta nalaze se kompanije iz BiH čiji je ukupan dug za poreze oko 50 miliona KM. Ubjedljivo najveći dužnik je kompanija KJKP “GRAS” iz Sarajeva, čiji dug iznosi 27.270.968 KM.
Na drugom mjestu je “Sarajevska pivara”, koja je za PDV dužna 22.341.084 KM. Na trećem mjestu je RU Kreka iz Tuzle, čiji dug iznosi 18.916.484 KM. Na četvrtom mjestu je “Bosmal” iz Sarajeva sa dugom od 13.489.687 KM. Peti je “Monter & Co” iz Bijeljine, koji je dužan 7.651.810 KM.
Šesti dužnik na ovom spisku je brčanska kompanija “Hisar Trade”, koja je dužna nešto više od sedam miliona KM. Na sedmom mjestu, nalazi se Javni servis RTV Bosne i Hercegovine sa dugom od 6.813.674 KM.
Na osmom mjestu je “Extrablatt” iz Gradačca sa dugom od 5.633.840 KM. Deveto mjesto, ove ne baš slavne liste zauzima “Fly Bosnia”. Kompanija koja je trebala biti službeni avio-prevoznik BiH, a za poreze je dužna 3.019.546 KM.
Na desetom mjestu se nalazi kompanija “Gulf Real Estate”, koja je izgradila “Prvi arapski grad u BiH”, a dužna je za PDV 2.756.126 KM.
Kako navode iz UIO BiH, prinudna naplata indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi u nadležnosti je organizacione jedinice Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Sprovodi se na način i pod uuvjetima propisanim zakonom.
Prakse UINO prema dužnicima za poreze
“Grupe za prinudnu naplatu u regionalnim centrima UIO postupak prinudne naplate pokreću i vrše po službenoj dužnost. Za dugovanja koja proizlaze iz razreza koji je izvršio UIO period prinudne naplate počinje narednog dana od dana isteka roka za dobrovoljno plaćanje, tj. do petnaestog u mjesecu nakon isteka mjeseca u kojem je izvršen razrez. Kad je u pitanju prijava samooporezivanja, početak perioda prinudne naplate počinje teći narednog dana od dana isteka roka za podnošenje poreske prijave. Postupak prinudne naplate počinje kada se dužniku uruči nalog za prinudnu naplatu. Ukoliko dužnik ne plati iznos koji je naveden u nalogu za prinudnu naplatu u ostavljenom roku, UIO nastavlja da plijeni dužnikovu imovinu”, navode iz UIO BiH.
Kako dodaju, zapljena imovine regulirana je odredbama Zakona o postupku prinudne naplate. Tu je propisan i redoslijed namirenja, te je po redu prvenstva određena pljenidba gotovine ili sredstava na računima otvorenim kod banaka ili drugih finansijskih institucija.
“Dalje mjere prinudne naplate nad glavnim dužnikom su pljenidba novca deponovanog u financijskim institucijama. Pored toga, prijenos sredstava sa blokiranih računa kod banaka ili drugih financijskih institucija. Pljenidba dužnikovih nenaplaćenih potraživanja i prava dužnika, pljenidba plaća, naknada, zarada i mirovina. Pored toga, provjerava se mogućnost pljenidbe zakupnina. Posebna shema dužnika – naplaćeni dug, prodaja oduzete imovine – aukcija, prodaja oduzete imovine – direktna prodaja, prodaja HOV putem ovlaštenog burzanskog posrednika. Naplaćena potraživanja u postupku restrukturiranja, stečajnom postupku i likvidacionom postupku i naplaćeni iznos u sudskom izvršnom postupku”, navode iz UIO BiH.
Kako dodaju, nakon što se iscrpe sve mjere prinudne naplate, postupak prinudne naplate indirektnih poreza se pokreće i za odgovorne osobe, odnosno osnivače u pravnom licu. Donoseći prijedlog odgovornosti, pojedinačne i solidarne odgovornosti. U konačnici i donošenje rješenja o proglašenju pojedinačne i solidarne odgovornosti. Time se odgovorna lica, odnosno osnivači u pravnom licu terete za dug glavnog dužnika.