Ekonomski rast u Srbiji koji je postignut posljednjih godina pozitivno je uticao na financijsku stabilnost građana i poduzeća. Veća zaposlenost, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), kao i povećanje potrošnje i investicija, poboljšali su sposobnost otplate dugova. Kvalitet kredita se poboljšao jer su dužnici imali bolje ekonomske uvjete za izmirivanje svojih obaveza.
Narodna banka Srbije je u poslednjih nekoliko godina sprovela niz mjera koje su pomogle u smanjenju NPL-a. Uvela je strože standarde za odobravanje kredita i poboljšala monitoring tržišta. Također, NBS je postavljala veće kapitalne zahtjeve za banke, što je doprinosilo stabilnosti bankarskog sektora i smanjenju rizika od loših kredita.
Zamjenik generalnog direktora sektora za kontrolu rada banaka u NBS, Nenad Erdoglija, istakao je da je gospodarstvo Srbije pokazala veliku otpornost na nepovoljna dešavanja u okruženju tijekom prethodnih godina.
“Ojačana je eksterna pozicija zemlje, a dobili smo i investicioni rejting međunarodne agencije S&P. Ovo će dovesti do povoljnijeg kreditiranja privrede i građana. Kvalitet kreditnog protfolija je dodatno poboljšan. Zaključno sa krajem rujna, bruto NPLBankovni kredit smatra se lošim ako dužnik više od 90 dan... udio u ukupnim kreditima iznosi 2,75 posto. Trenutno je na nivou povijesnog minimuma. Od usvajanja Strategije rješavanja problematičnih potraživanja 2015. godine, to je manje za više od 19,5 posto”, rekao je Erdoglija.
U sektorskoj strukturi NPL-a, nešto manje od 60 posto otpada na retail sektor, koji obuhvata građane, poduzetnike i poljoprivrednike. Što se tiče gospodarstva, udio je preostalih 40 posto.
Banke bolje upravljaju portfoliom
U periodu od 2015. naovamo najveće smanjenje NPL-a u Srbiji desilo se na osnovu direktnog otpisa (oko 2,3 milijarde eura).
Banke su tijekom vremena prepoznale značaj smanjenja udjela NPLa u svojim bilancama i provele su agresivnije akcije u vezi sa naplatom duga. Kroz prodaju loših kredita specijaliziranim kompanijama za naplatu, restrukturiranje duga i druge metode, banke su uspjele da očiste svoje portfolije.
Takođe, povećana konkurencija među bankama je potakla bolje upravljanje kreditnim rizikom. S druge strane, klijenti su imali pristup povoljnijim uvjetima za refinanciranje postojećih dugova, što je također smanjilo broj loših kredita.
Treba imati na umu da je posljednjih godina neizvjesnost opće globalne ekonomske situacije (pandemija, kriza u Ukrajini, kriza lanaca nabavke i skoka cijena energenata) doprinijela da banke pooštre kriterije za odobravanje kredita, dok su ključne kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... centralnih banaka, pa i na tržištu, rasle.
“Čitava regulativa i sustav naplate NPL-a sada su znatno razvijeniji u cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Banke su počele puno ranije u procesu komunikacije da surađuju sa svojim klijentima iz sektora malih i srednjih poduzeća koji eventualno imaju probleme. To je značajno različita slika u odnosu na onu od prije deset i više godina”, napomenula je Aleksandra Vukosavljević, direktorka EBRD za sektor investicija u financijski sektor u Zapadnom Balkanu i Istočnoj Europi.
Rast kamatnih stopa posljednje dvije godine odrazio se pozitivno na poslovanje banaka i njihove financijske rezultate. Potražnja za kreditima u tom periodu opala, navodi Biznis.rs.
