U Irskoj stanovnici plaćaju ubjedljivo najskuplje troškove stanovanja, uključujući vodu, struju i plin. Cijene su dvostruko više od prosjeka EU, prema Eurostatu. Drugo najskuplje mjesto za život je Luksemburg, 86% iznad prosjeka EU. Slijedi ga Danska u kojoj su trškovi života veći za 80% iznad europskog prosjeka.
S druge strane, stanovnici u Bugarskoj i Poljskoj imaju najmanje troškove stanovanja, sa troškovima ispod prosjeka EU za 61%, odnosno 56%.
Gledajući evoluciju cijena, Eurostat primjećuje da su između 2010. i 2023. godine troškovi stanovanja u Irskoj porasli sa 17 posto iznad prosjeka EU na 101%, što je na kraju udvostručilo.
Blagi pad cijena nekretnina
Troškovi stanovanja su porasli u 17 država članica u istom periodu, a pali su u 9, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku. Troškovi stanovanja u Poljskoj su ostali nepromijenjeni.
Dok stambene krize muče razne zemlje u Europi, uključujući Irsku, Portugal i Španjolsku, trend vrtoglavog rasta cijena nekretnina lagano je zaustavljen prošle godine. Cijene su blago pale, za 0,3%.
Gledajući širu sliku, međutim, analiza pokazuje se da su ukupno cijene nekretnina porasle za 48% između 2010. i 2023. u proseku u EU. Najveći porast je ostvaren u Estoniji (+209%), Mađarskoj (+191%) i Litvaniji (+154%). Cijene nekretnina su pale u samo dvije države članice (nema podataka iz Grčke) u Italiji i na Cipru za -8% i -2% kumulativno.
Cijene najma rastu
U međuvremenu, troškovi iznajmljivanja su stalno rasli, za ukupno 22 posto u periodu 2010-2023. Pri tome su skoro sve države članice zabilježile su rast, osim Grčke. Usporedbe radi, ukupna inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u EU za isti period iznosila je 36 posto.
Međutim, bilo je država u kojima su cijene najma rasle daleko iznad prosijeka. U Estoniji, gde su zabilježeni najveći porasti cijena najma, trošak je skočio za +211 posto. U Litvi je došlo do skoka od +169 posto, a u Irskoj su se udvostručili u istom periodu.
U prosjeku, ljudi u EU potrošili su oko jedne petine (19,7 posto) svog raspoloživog dohotka na stanovanje prošle godine. Najviše su trošili u Grčkoj (35,2 posto), Luksemburgu (27,6 posto) i Danskoj (25,9 posto).
Za one za koje se može smatrati da su u riziku od siromaštva u EU, ova stopa je bila mnogo viša, u proseku 38,2 posto.
Ipak, postoji poboljšanje u udjelu ljudi koji kasne u isplati hipotekaHipoteka je stvarno pravo na tuđoj stvari koja ovlašćuje ..., stanarine ili računa za komunalije. Ova stopa u EU je smanjena na 9,3 posto u 2023. sa 12,4 posto u 2010. godini. Pri tome je samo pet država članica zabilježilo određeni porast. Jedna zemlja, međutim, ima negativan trend, Grčka, gdje skoro polovina stanovništva ima neke neizmirene obaveze.
Gdje ljudi posjeduju najviše nekretnina
Postoje ogromne razlike kada je u pitanju vlasništvo nad nekretninom u kojima ljudi žive. U Rumunjskoj, na primer, više od 95% stanovništva posjeduje vlastite nekretnine. Ovaj trend blisko prate Slovačka, Hrvatska i Mađarska, s više od 90% ljudi koji posjeduju vlastite domove.
Iznajmljivanje je najčešće u Švicarskoj i Njemačkoj, gde su više od polovine stanovništva podstanari. U cijelom bloku, oko 69 posto stanovništva posjedovalo je vlastiti dom, dok je preostalih 31 posto živjelo u iznajmljenim stanovima 2023.
Kuća ili stan?
U EU je 2023. godine više od polovine stanovništva živjelo u kućama. Pri tome je gotovo 48 posto stanovalo u stanu. Manja stopa od 0,6% birala je alternativni tip smještaja, kao što su stambeni čamci i kombiji.
Iako bi izbor između kuće ili stana takođe mogao biti u velikoj mjeri određen time da li je dom u gradu ili na selu. U ukupnoj usporedbi svih država, Irska je daleko prednjačila, sa 90% stanovništva koje živi u kući.
Država čije stanovništvo preferira, također, život u kući je Nizozemska 79 posto. Zanimljivo, Belgija i Hrvatska obje po 77% podijelile su treće mjesto. S druge strane, Španjolska je imala najveći udio stanovnika koji preferiraju život u stanovima, 66 posto. Slijedi Latvija sa 65 posto, Malta s 63% i Njemačka 61 posto.
Gdje se najviše ulagalo u nekretnine
Ljudi na Cipru su prošle godine uložili u imovinu ekvivalent od 8,6% BDP-a zemlje, prema Eurostatu. U Italiji je ova stopa iznosila 7%, nešto više nego u Njemačkoj (6,9%) i Francuskoj (6,4%). Najniža stopa zabilježena je u Poljskoj (2,2% BDP-a) i Grčkoj (2,3%). Prosječna investicija u stanovanje u EU iznosila je 5,8% BDP-a 2023. godine, otprilike oko trilion eura.
