Stres se često smatra negativnom pojavom, ali njegova uloga u tijelu je složenija. Tijelo aktivira stresnu reakciju u situacijama koje procjenjuje prijetećima. Ova reakcija pomaže nam da budemo spremni za djelovanje.
Pripravnost tijela na opasnosti
Na prijetnje reagiramo aktivacijom mozga i oslobađanjem hormona stresa, poput adrenalina i kortizola. Hormoni stresa mobiliziraju zalihe energije, čineći nas budnijima i spremnima na brže reakcije. Ova reakcija bila je ključna za preživljavanje u prošlosti, primjerice kod susreta s opasnim životinjama.
Promjena stresora u modernom dobu
U današnje vrijeme, divlje životinje rijetko su uzrok stresa. Moderni stresori uključuju obiteljske i financijske probleme, radne izazove i tehnološko preopterećenje. Ovi svakodnevni izazovi uzrokuju kroničan stres, koji tijelu otežava povratak u stanje opuštenosti.
Kroničan stres i njegovi učinci
Kroničan stres potiče biokemijske procese koji mogu povećati rizik od bolesti. Iako ne postoji izravna veza između stresa i specifičnih bolesti, korelacija je jasna. Dugotrajan stres oslabljuje imunološki sustav i čini nas podložnijima infekcijama. Osim toga, stres često dovodi do nezdravih navika poput pušenja, prejedanja i manjka sna.
Utjecaj stresa na tjelesne sustave
Gastrointestinalni trakt
Stres može uzrokovati probavne smetnje, poput dijareje, žgaravice ili sindroma iritabilnog crijeva. Kronični stres također smanjuje apetit i usporava rad crijeva, objašnjava dr. Mazda Adli.
Kardiovaskularni sustav
Akutni stres ubrzava rad srca i povisuje krvni tlak. Kronični stres može uzrokovati trajno visok tlak, srčane aritmije i povećati rizik od moždanog udara. Nezdrave navike pod stresom dodatno povećavaju ove rizike.
Muskulatura
Napetost mišića, osobito u vratu i leđima, česta je posljedica stresa. Ovakvo stanje može izazvati bolove, ograničiti pokretljivost i dovesti do ozbiljnijih problema poput lumbaga.
Metabolizam
Kronični stres narušava metabolizam i povećava rizik od dijabetesa tipa 2. Kortizol potiče nakupljanje sala i otpornost na inzulin, što uzrokuje povišen šećer u krvi. Višak energije često se skladišti u obliku štetnih masnoća na trbuhu.
Mentalno zdravlje
Mozak je izrazito osjetljiv na kronični stres, što povećava rizik od depresije i anksioznih poremećaja. Dugotrajna izloženost stresu slabi koncentraciju, otežava pamćenje i može potaknuti napade panike.
Strategije za suočavanje sa stresom
Ako ste pod stalnim stresom, nužno je poduzeti promjene u načinu života, piše Women in Adria. Redovite pauze tijekom dana i vježbe svjesnosti, poput fokusiranja na disanje, mogu pomoći. Tjelesna aktivnost dodatno doprinosi smanjenju stresa. Promjena perfekcionističkih obrazaca razmišljanja ključno je za dugoročnu ravnotežu. Njegovanje prijateljstava i bavljenje hobijima pomaže u stvaranju pozitivnih emocija.
Ove strategije smanjuju razinu biološke uzbune i pomažu tijelu da se opusti, zaključuje dr. Adli.
