Tijekom perioda pada financijskih tržišta koji je uslijedio nakon najave carina Donalda Trumpa 2. travnja, koji je američki predsjednik nazvao “danom oslobođenja”, vrijednost dolar-a je pala. No, dok su se tržišta dionica u SAD-u od tada uglavnom oporavila, dolar – koji obično dobija na vrijednosti tijekom perioda financijskih turbulencija – nastavio je silaznu putanju, analizira Aljazeera.
Uzrok je stroga priroda Trumpove međunarodne trgovinske politike koja je povećala mogućnost recesije u SAD-u kasnije ove godine, smanjujući potražnju za američkom valutom. Trumpov tarifni rat također tjera ulagače da se suoče sa mogućnošću da dominacija dolara slabi ili da se bliži kraju.
“Svijet se suočava sa krizom povjerenja u dolar dok posljedice ‘Dana oslobođenja’ nastavljaju odjekivati”, napisali su analitičari Deutsche Banka u nedavnoj ponudi klijentima.
Skoro jedno stoljeće, SAD je bio “sigurno utočište” za svjetska ulaganja. Deseci zemalja još uvijek drže valutu vezanu uz dolar, što znači da su vrijednosti njihovih valuta u korelaciji. Ipak ulagači se sada počinju brinuti o dugoročnoj sigurnosti dolara, a posljedice bi mogle biti dramatične.
Kako je dolar izgubio povjerenje?
Dana 2. travnja, Trumpova administracija predstavila je kaznene carine na uvoz iz desetaka zemalja širom svijeta. Ovime narušavajući povjerenje u najveću svjetsku ekonomiju i uzrokujući rasprodaju američke financijske imovine.
Više od pet tisuća milijardi dolara izbrisano je iz vrijednosti referentnog indeksa dionica S&P 500 u tri dana nakon Trumpove najave. Državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... SAD-a, dugo smatrane sigurnim ulaganjem, također su doživjele rasprodaju. Ona je snizila njihovu cijenu i znatno povećavala troškove duga američke vlade.
Suočen s nezadovoljstvom na financijskim tržištima, Trump je 9. travnja najavio 90-dnevnu pauzu na carine, osim za izvoz iz Kine. Ali ulagači su i dalje oprezni u pogledu držanja imovine povezane sa dolarima.
Do sada u travnju, dolar je pao za tri posto u odnosu na košaricu drugih valuta, dostižući najniži nivo u tri godine. Ovo predstavlja pad od gotovo deset posto od početka 2025.
“Ulagači su prodavali američku imovinu, a vrijednost dolara je pala”, rekao je za Al Jazeeru Karsten Junius, glavni ekonomist u Bank J Safra Sarasin. “Dolar nije porastao [kao cijene američkih dionica od 9. travnja] jer je došlo do gubitka povjerenja u kreiranje ekonomske politike SAD-a”, dodao je.
Kako je američki dolar postao tako važan?
Tijekom posljednjih 80 godina, američki dolar je imao status primarne rezervne valute. Odnosno strane valute koju su u značajnim količinama držale svjetske monetarne vlasti.
Dolar se velikim dijelom nametnuo kao glavna globalna valuta zbog Prvog i Drugog svjetskog rata. Dok su Europa i Japan tonuli u kaos, SAD je zarađivao. Zatim, 1971. godine, kada je Richard Nixon odvojio zlato od vrijednosti američkog dolara, uloga dolara u potpori globalnog finansijskog sustava je porasla, kao i njegova potražnja. Nakon “Nixonovog šoka”, većina zemalja napustila je konvertibilnost zlata i vezala svoje valute za dolar.
Zbog svoje dominacije u trgovini i financijama, dolar je postao standardno valutno sidro. U 1980-im godinama, naprimjer, mnoge zemlje Zaljeva počele su vezati svoje valute za dolar.
Njegov uticaj tu nije stao. Dok SAD čini samo jednu četvrtinu globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), čak 54 posto svjetskog izvoza 2023. godine bilo je denominirano u dolarima, prema Atlantic Councilu.
Još je veća njegova dominacija u financijama. Oko 60 posto svih bankovnih depozita denominirano je u dolarima. Pored toga se i gotovo 70 posto međunarodnih obveznica kotira u američkoj valuti. U međuvremenu, 57 posto svjetskih deviznih rezervi – imovine koju drže centralne banke širom svijeta – drži se u dolarima, prema MMF-u. Rezervni status dolara uveliko je baziran na povjerenju u američku ekonomiju, njena finansijska tržišta i pravni sistem.
Onda se pojavio Donald Trump
“Njega nije briga za međunarodne norme”, rekao je Junius. Dodaje: “ulagači počinju shvatati da su previše izloženi američkoj imovini.”
Zaista, prema Apollo Asset Managementu, stranci posjeduju 19 tisuća milijardi američkih dionica. Pored toga, sedam tisuća milijardi američkih državnih obveznica i pet tisuća milijardi američkih korporativnih obveznica. To je otprilike 30 posto svjetskog BDP-a. Ako čak samo neki od tih ulagača počnu smanjivati svoje uloge, vrijednost dolara mogla bi se naći pod stalnim pritiskom.
Koje su posljedice niže vrijednosti dolara?
Mnogi u Trumpovom timu tvrde da troškovi statusa rezerve američkog dolara nadmašuju koristi jer ga čine precijenjenim. Ovo povećava troškove američkog izvoza, navodi Aljazeera.
Stephen Miran, predsjednik Trumpovog vijeća ekonomskih savjetnika, nedavno je rekao da visoka procjena dolara stavlja “pretjerano opterećenje na naše kompanije i radnike, čineći njihove proizvode i rad nekonkurentnim na globalnoj sceni”.
“Precijenjenost dolara bila je jedan od faktora koji je pridonio gubitku konkurentnosti SAD-a tijekom godina. Carine su reakcija na ovu neugodnu stvarnost”, dodao je.
Na prvi pogled, niži dolar učinio bi američku robu jeftinijom za inozemne kupce. Podržavajući domaću proizvodnju i pomažući u smanjenju trgovinskog deficita zemlje.
“To će također učiniti uvoz skupljim, na štetu potrošača”, rekao je za Al Jazeeru bivši kolumbijski ministar finansija Jose Antonio Ocampo.
“Opći je stav da će se inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u SAD-u povećati. Na drugim mjestima cijena zlata je također porasla”, rekao je Ocampo. “Čini se da centralne banke sve više preferiraju držanje zlata umjesto američkih državnih obveznica.”
Ocampo je rekao da također misli da je povjerenje u dolar pretrpjelo udarac kao rezultat Trumpovih najava carina, a da druge sigurne valute rastu. Dana 11. travnja, euro je dostigao najviši nivo u tri godine, iznad 1,14 dolara. Dobio je više od pt posto u odnosu na dolar od početka mjeseca.
Hoće li neka druga valuta zauzeti mjesto dolara?
“Za sada mislim da će dolar ostati dominantna globalna valuta”, rekao je Ocampo.
Također je rekao i da slabljenjem ekonomskih temelja SAD-a Trump potkopava globalnu dominaciju dolara. Ocampo je spomenuo dvije valute koje bi imale koristi.
“Nedavno smo vidjeli priliv u švicarski franak, ali euro je prava alternativa dolaru”, rekao je. Euro trenutno čini 20 posto međunarodnih deviznih rezervi – jednu trećinu iznosa u dolarima. “Ako se EU može dogovoriti o bližoj fiskalnoj uniji i, što je ključno, većoj integraciji svojih finansijskih tržišta, to će biti valuta koja bi mogla preuzeti dominaciju”, rekao je Ocampo.
