Prema analizama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine naše gospodarstvo je konkurentno. Mi možemo proizvoditi i izvoziti robu na zahtjevna europska tržišta. No potrebno je raditi na brendu Bosne i Hercegovine kao zemlje pouzdanih proizvođača i kvalitetnih proizvoda.
Uspjeh brenda
Vedad Halilović, direktor izvoza iz kompanije AS Holding, smatra da je za brendove u BiH i njihov uspjeh važno da naše kompanije posluju jednako dobro kao velike svjetske kompanije. Ali to je moguće samo ako imamo kvalitetu, cijenu, distribuciju i položaj.
“Jako je važno ostvariti dobru poziciju u Bosni i Hercegovini kako bismo lakše ostvarili taj put ka izvozu. U nekim našim pomacima kroz izvoz koristili smo snagu našeg brenda na domaćem tržištu kroz našu dijasporu. Ona je vrlo brojna u mnogim zemljama, primjerice u Sloveniji, Švedskoj. I kada izvozimo, idemo sa svojom kvalitetom”, rekao je Halilović.
Kaže da je potrebno raditi na brendu Bosne i Hercegovine kao zemlje pouzdanih proizvođača i kvalitetnih proizvoda.
“Ono što nas razlikuje od drugih je upravo bogatstvo naše kuhinje, kada govorimo o prehrambenom sektoru“, istaknuo je.
“Često se žalimo na probleme koje imamo, kao da ih nitko drugi nema. Nažalost to nam se često događa i u društvu. Moramo više razgovarati o pozitivnim stvarima, bogatstvu i potencijalima koje posjedujemo. Moramo raditi na tome da budemo još više natjecateljski, ali prije toga moramo popraviti atmosferu i stvoriti dobru energiju,” rekao je.
Slika Bosne i Hercegovine
Suad Ećo, direktor Ećo Company Sarajevo, još jednom je istakao da je drvni sektor jedan od najkvalitetnijih sektora. On ima ogroman potencijal, ali ga ne koristimo na najbolji način.
“Moramo se okrenuti pronalaženju rješenja i što treba učiniti da finalni proizvod dominira izvozom. A da biste dobili finalni proizvod ljudi se moraju okrenuti kvalitetnim proizvodima i morate biti poznati partner, tj. dobavljač”, smatra Ećo.
Također smatra da je potrebno raditi na izgradnji brenda.
“Kada je riječ o izgradnji samog brenda, smatram da drvna industrija ima jako dobru tradiciju. Bili smo poznati na tim tržištima prije rata i nakon rata smo nastavili tu tradiciju. Dobra stvar je što imamo izuzetno kvalitetne tvrtke koje nastupaju na svjetskom tržištu i svjetskim sajmovima. Tako da iz godine u godinu postižemo dobre rezultate i napredujemo“, rekao je.
Ećo kaže da kada govorimo o drvnoj industriji više ne govorimo o grani industrije u kojoj se mogu naći samo jeftini proizvodi. Naprotiv, mogu se naći vrlo kvalitetni proizvodi, dizajnirane linije, te da se sve više inozemnih partnera okreću i traže partnere u Bosni i Hercegovini.
“Mislim da svakako, ako želimo pojačati prisutnost partnera u Bosni i Hercegovini, prije svega mora postojati institucionalna podrška. I moram naglasiti da je najveći problem u izgradnji naših brendova imidž zemlje”, smatra on.
Imidž BiH u Europi je na niskoj razini
“Kada dođete iz BiH, svi očekuju da imate jeftin proizvod i onda se moramo boriti s tim. Moramo se boriti s tim da dokažemo da to nije jeftin proizvod, da je kvalitetan i brendiran. Moramo raditi i na tome da pomognemo tvrtkama kroz veću promociju i prisutnost na pojedinim sajmovima, jer to daje rezultate”, rekao je.
Državna sredstva
Sead Pašić, izvršni direktor za opskrbni lanac iz tvrtke Sisecam Soda Lukavac, kazao je da su od privatizacije 2006. godine tri puta povećali proizvodnju. To je bilo moguće samo kontinuiranim rastom i praćenjem resursa koji su većinom u državnom vlasništvu.
“Očekujem da će u budućnosti državni resursi pratiti rast velikih proizvođača bilo kroz dodatna ulaganja ili kroz zajednička ulaganja sa stranim investitorima”, rekao je Pašić.
Denis Delić, izvršni direktor iz tvrtke SIK Mostar smatra da je potrebno intenzivirati i obnoviti odnose koje smo imali s Europskom unijom. Te iskoristiti činjenicu da smo na granici s EU i na granici s najvećim investitori u svim područjima industrije.
“Potrebno je iskoristiti priliku da kao novi dobavljači azijskih kompanija preuzmemo primat i budemo prvi. Da se vratimo na mjesto gdje smo bili, ali sami to nećemo moći. Moramo iskoristiti resurse koje imamo u državi i trebamo poštovati sporazume koje ćemo potpisati, na primjer Zelenu agendu”, rekao je Delić.
Loša operativnost
Biljana Mićić, izvršna direktorica iz tvrtke Limun Šped d.o.o. Doboj se dotaklo željezničkog saobraćaja, rekavši da je već desetljećima u nesigurnom stanju u koje se vrlo malo ulaže.
“Međutim, ono što je činjenica, a koje nažalost mnogi gospodarstvenici i ljudi nisu svjesni, je da željeznički teretni promet u Bosni i Hercegovini jako dobro funkcionira. Postoji velika skepsa u operativnosti, brzini i svim onim činjenicama koje realno predstavljaju problem, ali na to se moramo fokusirati. Radimo”,mišljenja je Mićić.
Ona smatra da postoje tolike količine robe koje se mogu preusmjeriti na željeznički transport.
“Ne možemo jačati gospodarstvo ako se nismo otvorili i povezali s Europom i svijetom. Infrastrukturna povezanost je žila kucavica sustava, države i njezina gospodarstva. Stoga smatram da svi trebamo sustavno raditi, i gospodarstvenici i javne institucije i državna tijela, kao i vanjski partneri s kojima surađujemo. Infrastrukturu imamo, ali je moramo jačati ako želimo rast i razvoj”, rekla je.
NCTS
NCTS ili bespapirna obrada carinske provozne deklaracije vrlo je važna za izvoz i protok robe.
„Ono što je jako pozitivno u samoj BiH jeste da je prva zemlja u regionu koja je uvela NCTS generacije 5, svi oko nas su još u fazi 4. Mislim da taj potencijal nije dovoljno iskorišten. S druge strane, sama digitalizacija carinskih postupaka i procesa je sada u velikom pomaku. Moramo brže razmjenjivati podatke, što je minimalniji zastoj u razmjeni podataka, manji je zastoj u uvozu robe”, zaključio je Mladen Đukić , voditelj programa iz firme Lanaco a.d. Banja Luka.
Podsjetimo, “Šanse i izazovi izvoza” bila je tema stručnog panela s bh. privrednika, koji je jučer održan u organizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Izvor: acta.ba
