“Zlatni” rudnik u Varešu mogao bi investitorima, ali i Bosni i Hercegovini, u narednom periodu donijeti više sredstava nego što su ranije procjenjivalo. Naime, iako je početnim istraživanjima ovog područja utvrđena velika količina cinka, barita i olova, otkrivene su dodatne značajne količine srebra, zlata i bakra.
Bakar – ključna sirovina u procesu dekarmonizacije
Iako bi mnogi pomislili da je zlato ključno u cijeloj ovoj priči, još jedan metal bi mogao postati broj jedan po potražnji. Sve veći naglasak na prelasku na klimatski neutralnu ekonomiju dovodi do povećanja potražnje za bakrom širom svijeta.
Bakar, poznat kao crveni metal, postaje ključna sirovina u borbi za dekarbonizaciju gospodarstva. Očigledno je da elektrifikacija gospodarstva, ključni korak ka održivijem energetskom sustavu, zahtjeva značajnu količinu bakra. Ako se proizvodnja energije odvoji od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom gospodarstva. Za to je neophodan „crveni metal“.
Joakim Berlebah iz Earth Resource Investments iz Zurich-a nedavno je u intervjuu za DW izjavio da je bakar najvažnija sirovina za energetsku revoluciju. Dobio je navedenu titulu zbog njegovih fizičkih svojstava, prije svega električne provodljivosti.
“Ako zaista želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebali bi u naredna tri desetljeća imati približno istu količinu bakra kao u celokupnoj dosadašnjoj povijesti čovečanstva” – smatra Berlebah.
Električni automobili također igraju ulogu u sve većoj potražnji za bakrom. U stvari, vrhunski električni automobil može sadržati oko 78 kg bakra. U usporedbi s oko 22 kg u ekvivalentnom modelu na benzin, prema Wood Mckenzie-ovoj globalnoj bazi podataka o energetskoj tranziciji i analitici.
Rude i minerali
Ranije je saopćeno da će globalna potražnja za litijom rasti po stopi od 33,3 posto godišnje. Za to trenutno nema alternative. Friedrich Katzer, jedan od najznačajnijih geologa u Bosni i Hercegovini, rekao je još u doba Austrougarske: Bosna i Hercegovina je zemlja izuzetno bogata rudama i mineralima. Kada je u pitanju litijem, ima ga i na području Domaljevac-Šamac, u centralnom dijelu Bosne.
U mjesnoj zajednici Suvo Polje kod Bijeljine tvrde da litija zaista ima. Međutim, Grad Bijeljina nije htio dati suglasnost za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja litija i bora bijeljinskom poduzeću Rodon. Prema njihovim navodima nema dovoljno informacija ili pravnog osnova za izdavanje tražene suglasnosti. Istraživanja su odobrena u Ugljeviku i Loparama.
Prema podacima Ministarstva energetike i rudarstva RS, većina litija lokacijski se nalazi na području Zvornika.
