Rast gospodarstava Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je razine zabilježene prije izbijanja pandemije. Unatoč posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energije i hrane, nepovoljnim vremenskim uvjetima, pooštrenih uvjeta financiranja i značajne neizvjesnosti. Navodi se u ponedjeljak u redovitom gospodarskom izvješću za Zapadni Balkan.
Izgledi za zapadni Balkan i dalje su nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023. Čemu će prvenstveno pridonijeti privatna potrošnja, izvoz, a u nekim zemljama i javna ulaganja.
Regija se sada suočava s izazovima ponovne izgradnje zaštitnih slojeva kako bi se pripremila za buduće šokove. Kao i provedbe reformi na strani ponude kako bi se postavili temelji za održiviji i zeleniji rast.
Izvješće Svjetske banke za zapadni Balkan
“Zapadni Balkan pokazao je izuzetnu otpornost unatoč značajnim gospodarskim turbulencijama”, rekao je Xiaoqing Yu, direktor Svjetske banke za Zapadni Balkan. „Kako bi nastavile uspješno prebrođavati oluju izazvanu višestrukim gospodarskim šokovima, zemlje ove regije mogu ostvariti značajne rezultate provedbom reformi koje povećavaju produktivnost u srednjem roku. To su ubrzanje regionalne integracije, poboljšanje tržišnog natjecanja, privlačenje kvalitetnijih investicija. Te uklanjanje prepreka koje ograničavaju sudjelovanje u radnoj snazi, posebno među ženama.”
U Bosni i Hercegovini (BiH) očekuje se da će se realni rast BDP-a usporiti na 2,5 posto u 2023., budući da je rast osobne potrošnje prepolovljen zbog smanjenja realnog raspoloživog dohotka. Ibudući da se izvozni deficit nastavlja povećavati zbog niskog rasta u glavna izvozna tržišta BiH u EU. U međuvremenu inflatorni pritisak je počeo popuštati krajem 2022. Očekuje se da će se taj trend nastaviti i u 2023. Ipak, predviđa se da će inflacija ostati oko 5 posto u 2023., znatno iznad razine prije pandemije.
Inflacija na Zapadnom Balkanu
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... na Zapadnom Balkanu u 2022. godini zabilježila je najvišu razinu u prethodna dva desetljeća. Cjenovni pritisci ostali su povišeni i početkom 2023. godine, navodi se u izvješću. U većini zemalja Zapadnog Balkana inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dosegla je vrhunac krajem 2022., pod utjecajem rasta cijena energije i hrane.No sada pokazuje znakove smirivanja jer vanjski pokretači postaju manje izraženi zbog usporavanja u globalnom gospodarskom rastu. Ipak, inflatorni su pritisci još uvijek duboko ukorijenjeni. To zahtijeva dodatno zaoštravanje monetarne politike.
Te su više cijene posebno ozbiljno utjecale na kućanstva s niskim primanjima, što je uz slabiji gospodarski rast znatno usporilo tempo smanjenja siromaštva. Iako su određeni pozitivni učinci univerzalnih programa državne potpore usmjereni na ublažavanje posljedica energetske krize. Prema izvješću, potencijalna ograničenja u budućnosti uključuju nižu vanjsku potražnju, koja bi mogla negativno utjecati na prihode od izvoza i ograničiti doznake. Te stroži fiskalni prostor, koji i dalje ograničava potporu koja se može pružiti kućanstvima.
Najsiromašnija kućanstva
“Najsiromašnija kućanstva troše puno veći postotak svojih prihoda na energiju i hranu, a to su dvije stavke potrošačke košarice čije su cijene najviše porasle”, rekla je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od glavni autori izvješća. “To znači da je porast realnih troškova života s kojima se suočavaju siromašniji građani zemalja Zapadnog Balkana mnogo veći nego što bi se moglo zaključiti iz službenih podataka o inflaciji mjerenoj kretanjem potrošačkih cijena. Prilikom definiranja učinkovitih politika koje će štititi manje bogatih građana i poticanja gospodarskog rasta, važno je uzeti u obzir varijabilnost stopa inflacije za različite tipove kućanstava.”
Unatoč rastu zaposlenosti, tempo otvaranja radnih mjesta usporio je u drugoj polovici 2022. na cijelom zapadnom Balkanu, navodi se u izvješću. Zaposlenost je najviše smanjena u poljoprivredi i javnoj upravi, no usporavanje je zabilježeno iu industriji i uslužnom sektoru. Stopa zaposlenosti je u rujnu 2022. godine dosegnula najviši nivo u povijesti od 47 posto, nakon čega je počela padati.
Srednjoročni izgledi za zapadni Balkan
Srednjoročni izgledi za zapadni Balkan ostaju pozitivni, iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i rješavanje ključnih strukturnih izazova.
“Trenutna energetska kriza istaknula je potrebu za ubrzanjem zelene tranzicije diljem Europe, uključujući i zapadni Balkan“, rekao je Richard Record, viši ekonomist Svjetske banke i jedan od glavnih autora izvješća. „Ključno polazište je ubrzanje prelaska na određivanje cijena emisija stakleničkih plinova i povećanje opsega primjene fiskalnih mjere namijenjene zaštiti okoliša kojima se građane i gospodarstvo potiče na smanjenje ugljičnog intenziteta”, poručio je Record.
Jedno područje u kojem se ulaganjima mogu postići značajni gospodarski rezultati na zapadnom Balkanu je energetska učinkovitost. Čak i umjereno povećanje energetske učinkovitosti gospodarstva dovelo bi do velikih ušteda u emisijama stakleničkih plinova iz proizvodnje energije, povećalo bi profit poduzeća, imalo bi značajne pozitivne učinke na društvo i pomoglo u zaštiti potrošača od budućih šokova koji mogu biti uzrokovani porastom cijena električne energije i plin.
Izvor: acta.ba
