U ponedjeljak je diljem Velike Britanije započelo dosad najveće svjetsko testiranje četverodnevnog radnog tjedna u kojem sudjeluje 70 tvrtki
Eksperiment je pokrenula neprofitna organizacija Global 4-day Week zalažući se za kraći radni tjedan, ali bez smanjenja plaća. Podupiru ga think-tank grupa Autonomy i istraživači sa sveučilišta Cambridge i Oxford te stručnjaci s Bostonskog koledža.
Tijekom probnog razdoblja od šest mjeseci zaposlenici će dobiti 100-postotnu plaću za 80 posto uobičajenih sati rada, s ciljem da budu produktivniji, piše BBC.
Joe O’Connor, izvršni direktor organizacije Global 4-day Week, kaže da je Velika Britanija predvodnica četverodnevnog radnog tjedna.
‘Kako izlazimo iz pandemije, sve više i više kompanija prepoznaje da je kvaliteta života nova granica koja ih razlikuje od konkurencije i da je rad sa skraćenim radnim vremenom, fokusiran na rezultate, sredstvo koje im daje konkurentsku prednost’, poručuje O’Connor.
U testiranju sudjeluju tvrtke iz različitih djelatnosti, od programera softvera i tvrtki za zapošljavanje do dobrotvornih organizacija i lokalne trgovine ribom i pomfritom.
Istraživači će raditi sa svakom tvrtkom u projektu na mjerenju utjecaja skraćenog radnog tjedna na produktivnost u poslovanju i dobrobit njenih radnika, kao i utjecaja na životnu sredinu i rodnu ravnopravnost.
Ovaj eksperiment, koji uključuje oko 3000 radnika iz Velike Britanije, dio je svjetske inicijative i provodi se sa sličnim, manjim pokusima u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu.
Juliet Schor, profesorica sociologije na Bostonskom koledžu i glavna istraživačica u ovom pilot-projektu, opisuje ovaj poduhvat kao ‘povijesni eksperiment’.
‘Analizirat ćemo kako zaposlenici reagiraju na dodatni slobodan dan u smislu stresa i izgaranja na radu, njihovo zadovoljstvo poslom i životom, zdravlje, san, korištenje električne energije, putovanja i mnoge druge aspekte života’, objašnjava ona.
Schor ističe da četverodnevni radni tjedan donosi trostruke koristi – pomaže zaposlenima, kompanijama i klimi.
No priznaje da ideja kraćeg radnog tjedna možda ne odgovara svim djelatnostima i svakoj profesiji. Primjerice, teško bi je bilo provesti u djelatnostima zdravstvene zaštite i obrazovanja, u kojima su zaposleni već preopterećeni i nema puno prostora za skraćenje radnog vremena.
Izvor:tportal.hr
