Kina ubrzano prelazi na alternativna goriva u transportu, nadmašujući ranija predviđanja analitičara. Ovaj prijelaz već ima značajan utjecaj na globalnu potražnju za sirovom naftom.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), ove godine predviđa se rast globalne potražnje za naftom od svega 900.000 barela dnevno. To bi ukupno iznosilo približno 103 milijuna barela dnevno.
Tijekom proteklih deset godina, Kina je bila ključni faktor rasta potražnje za naftom i njezinim derivatima, što je značajno doprinijelo brzom ekonomskom razvoju zemlje. Posebno je kemijska industrija odigrala važnu ulogu, jer su nafta i njezini proizvodi neizostavni u proizvodnji polimera, koji se koriste za izradu brojnih plastičnih predmeta koje Kina plasira na globalno tržište.
Rast industrijske proizvodnje i građevine povećao je potražnju za dizelom, dok je rastući standard povećao upotrebu automobila i aviona. Prema IEA-i, Kina je od 2013. do 2023. povećala godišnju potrošnju nafte za šest milijuna barela dnevno, čineći 60% globalnog rasta potražnje.
Prema procjeni IEA-e, Kina je u srpnju četvrti mjesec zaredom smanjila potražnju za naftom. Očekuje se da će u 2024. potrošnja porasti za samo 180.000 barela dnevno, a 2025. može doći do pada. U 2023., nakon pandemije, godišnja potrošnja nafte u Kini povećavala se za 1,5 milijuna barela dnevno, saznaje Seebiz.
Slabiji gospodarski rast jedan je od razloga smanjenja potražnje za naftom, no ključne su strukturne promjene. Kina učinkovito smanjuje upotrebu naftnih derivata u svakodnevnom prometu, uspješno rješavajući izazove koje OECD zemlje nisu prevladale.
U kolovozu je više od 53% novih automobila u Kini bilo električno, što ubrzava elektrifikaciju voznog parka. Sve više teretnih kamiona prelazi na prirodni plin, dok je izgradnja najveće željezničke mreže smanjila potrebu za zračnim prometom. IEA procjenjuje da će ovaj prelazak na održivu mobilnost smanjiti potražnju za naftom za 300.000 barela dnevno.
