Centralna banka BiH očekuje u srednjoročnom periodu, do 2026. godine, umjeren rast ekonomske aktivnosti i dalje slabljenje inflatornih pritisaka.
Nakon inflacije od 6,1 posto u prošloj godini, procjenjuje se usporavanje inflacije do nivoa od 2,6 posto u 2024. godini. Navedeno je to u najnovijim, proljetnim, makroekonomskim projekcijama Centralne banke za period 2024-2026. godina.
U naredne dvije godine očekuje se dalje slabljenje inflacije. Do nivoa od 2,0 posto u 2025. godini. Te nivoa od 1,7 posto u 2026. godini.
Najznačajniji utjecaj na rast cijena u narednom periodu očekuje se da će prije svega imati cijene električne energije, hrane i prijevoza, kao i ostalih domaćih cijena.
Očekuje se da će ukupna inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ostati niža od osnovne inflacije. Iz koje se isključuju cijene hrane i energenata.
Nešto viša stopa osnovne inflacije od ukupne inflacije implicira da domaće cijene utječu na inflaciju u BiH znatno jače od cijena roba na međunarodnom tržištu.
Iako inflacija usporava, u narednom periodu će biti pod sve značajnijim utjecajem povećanja realnih plaća (7,9 posto godišnji rast za prva dva mjeseca 2024.godine). Uslijed rasta minimalne plaće i rasta profitnih marži u brojnim djelatnostima. Prosječna plaća je Koja je početkom ove godine u Republici Srpskoj porasla za 28,6 posto i u Federaciji BiH za 3,9 posto.
To uzrokuje inflacijsku spiralu i nastavak izraženijeg rasta jediničnog troška rada, navodi se u proljetnim makroekonomskim projekcijama.
Projekcija korigirana naviše
Projekcija rasta ekonomske aktivnosti u 2024. godini u odnosu na jesenji krug projekcija iz 2023. godine korigirana je naviše. Do nivoa od 2,6 posto.
Projektirani realni godišnji rast ekonomske aktivnosti od 2,6 posto u 2024. godini, još je ispod dugogodišnjeg prosjeka. A trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama su nepromijenjeni u odnosu na prošlogodišnje jesenje projekcije, izuzev izvoza, navode iz Centralne banke.
Realni ekonomski rast na kraju perioda za koje su vršene projekcije, trenutno je projektiran na 3,3 posto. Pri čemu se najznačajniji doprinos ekonomskom rastu očekuje od osobne potrošnje uslijed rasta nominalnih plaća i priljeva doznaka iz inozemstva.
Udio osobne potrošnje u ukupnom BDP-u u 2024. godini procijenjen je na 67,9 posto. I ima trend blagog rasta u projekcijskom horizontu zbog smanjenja udjela neto izvoza kao posljedice niže konkurentnosti i slabijeg doprinosa investicija.
Iz Centralne banke naglasili su da su ocijenjene i procijenjene vrijednosti BDP-a i njegovih komponenti, te inflacije, izložene visokom stupnju neizvjesnosti.
