Cijene hrane neumoljivo rastu diljem Europske unije, a situacija je posebno alarmantna na Balkanu. Iako su brojni potrošači u regiji posegnuli za bojkotima velikih trgovačkih lanaca, rezultati su izostali – cijene i dalje rastu, dok prihodi građana stagniraju ili opadaju.
U pokušaju da odgovori na ovu krizu, bugarska vlada pokrenula je inicijativu “Trgovine za narod”, maloprodajni lanac s maksimalnom maržom od 10 posto koji će nuditi prvenstveno domaće, bugarske proizvode. Cilj je smanjiti utjecaj posrednika i omogućiti pristupačniju hranu, osobito u siromašnim i ruralnim područjima.
Za projekt je osigurano oko pet milijuna eura, a planira se otvaranje 1.500 trgovina diljem zemlje. Ministar poljoprivrede Georgi Tahov naglašava kako inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... najviše pogađa upravo stanovnike tih regija, koji sve teže osiguravaju osnovne životne namirnice.
U isto vrijeme, potrošači u Grčkoj, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji sve češće odlaze u susjedne zemlje, poput Italije ili Mađarske, u potrazi za povoljnijom hranom. Trgovački centri u Trstu prepuni su kupaca iz Hrvatske i Slovenije, koji svjedoče da su tamošnje cijene znatno niže nego kod kuće.
Nepravedan lanac zarade
Udruge potrošača i poljoprivrednika u EU upozoravaju da se stvara nepravedan lanac zarade – poljoprivrednici dobivaju sve manje, a krajnji korisnici plaćaju sve više, dok glavninu profita uzimaju veliki prerađivači i trgovci.
Francuska je vlada nedavno pozvala čelnike najvećih trgovačkih lanaca na razgovor nakon sumnji da su u Njemačkoj sklopili nezakoniti dogovor o cijenama hrane, što je strogo zabranjeno europskim zakonodavstvom. U Njemačkoj, četiri maloprodajna lanca kontroliraju čak 85% tržišta, što dodatno pogoršava situaciju.
Ni balkanske države nisu imune na ove probleme. Srbija je prošle jeseni najavila kazne protiv nekoliko lanaca, zbog sumnji u dogovorene marže i umjetno visoke cijene, no javnost još uvijek čeka konkretne poteze institucija.
Zajednička poruka europskih parlamentaraca i udruga glasi: ako Europa – i Balkan – žele prehrambenu sigurnost, moraju hitno reformirati tržište hrane. Umjesto subvencija, naglasak treba biti na stvaranju pravednih i transparentnih uvjeta, uz jaču zaštitu domaćih proizvođača i pristupačnost za sve građane.
U suprotnom, sve više ljudi na Balkanu i u EU bit će prisiljeno tražiti osnovne namirnice izvan svojih granica, dok će vlastite tržnice i trgovine ostajati prazne – i preskupe.
