U drugom tromjesečju ove godine, u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, broj prometovanih stanova smanjio se u polovici od 14 obuhvaćenih država članica EU. U drugoj polovici povećao, pokazali su novi podaci Eurostata, europskog ureda za statistiku.
Najveće smanjenje prometa od 20,5 posto pritom je zabilježen je u Austriji. Slijede Slovenija s 19,7, Irska s 18,1 te Francuska s 14,6 posto manje prometovanih stanova.
Od sedam zemalja u kojima je zabilježen porast, prednjače Luksemburg s 26,3 i Mađarska s 21,7 posto.
Luksemburg je i jedina obuhvaćena zemlja koja je pokazala smanjenje broja transakcija stanova svake godine tijekom posljednjih pet, odnosno od 2019. do 2023. godine, navodi Eurostat.
Razlika između novogradnje i postojećih stanova
Među 16 država članica EU, 13 ih je dostavilo raščlambu svojih transakcija prema novoizgrađenim i postojećim stanovima za 2022. i 2023. godinu. U svim tim zemljama broj transakcija za novoizgrađene stanove u 2022. i 2023. bio je manji nego za postojeće.
Podaci Eurostata otkrivaju i da su u drugom tromjesečju 2024. cijene stambenih objekata u vlasništvu vlasnika u Europskoj uniji porasle za 3,6 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
U drugom tromjesečju 2024. najveća godišnja stopa promjene među svim kategorijama obuhvaćenim indeksom cijena stambenog prostora u vlasništvu za Europsku uniju zabilježena je za postojeće nove stanove u kućanstvima, uz porast od 11,7 posto.
Među 26 zemalja EU za koje su podaci dostupni, 22 su pokazale godišnji rast cijena u prvom kvartalu godine. Četiri su na godišnjoj razini pale.
Najveći porast imala su Bugarska, od 14,6 posto, Rumunjska s 13,2 i Litva s 10,5 posto. Najveći je pad od 4,9 posto zabilježen u Luksemburgu.
U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, cijene su porasle u 22 zemlje EU, a pale u četiri. Najveći porast bilježe Luksemburg, 4,4 posto, Latvija 3,5 i Bugarska 3,3 posto. Najveći pad bilježi Švedska s 0,9 te Mađarska i Finska s 0,4 posto.
