Drugi Business Angels Summit održat će se od 18. do 20.10.2023. godine. Ovaj summit odlična je prilika pridružiti se mreži od 100 lokalnih i međunarodnih investitora koji doprinose razvoju bh.poslovne i startup scene.
BAS je jedini događaj koji okuplja investitore pojedince iz BiH, ali i iz regije Zapadnog Balkana, a na ovogodišnjem summitu sudionici će imati priliku upoznati se sa ulagačkim trendovima i događanjima u regiji i Europi, različitim regulatornim rješenjima, alatima i aktivnim ulagačkim grupama, te imati priliku umrežiti se sa potencijalnim ko-investitorima.
Tom prilikom razgovarali smo sa Dajanom Džindo, izvršnom direktoricom Fondacije 787 koja je organizator ovog summita.
Dajana Džindo je magistra komunikologije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, te osnivačica i izvršna direktorica Fondacije 787. Fondacija 787 u Bosni i Hercegovini pomaže ženama i mladima da uspostavljaju i razvijaju svoje biznise. Osim toga, Dajana Džindo je uključena u implementaciju programa Europske banke za obnovu i razvoj pod nazivom “Žene u biznisu Zapadnog Balkana” pri Frankfurtskoj školi za financije i menadžment.
Kada je pokrenuta Fondacija 787, kako je nastala i čija je ideja. Aktivnosti u posljednjih godinu dana same fondacije.
Fondacija 787 već punih devet godina blisko surađuje s poduzetnicima/ama i osnivačima/cama startup-a iz cijele BiH, s ciljem razvoja njihovih biznisa i inovativnih ideja, ali i unaprjeđenja poslovanja na inozemnom tržištu.
Osnovana 2014. godine kao neprofitna i nepolitička organizacija posvećena je razvoju i promociji poduzetništva i startup kulture u BiH. Do sada smo uspješno realizirali i implementirali 26 različitih poduzetničkih programa za preko 600 bosanskohercegovačkih poduzetnica i poduzetnika, uz pruženu stručnu mentorsku, ali i financijsku podršku. Trenutno implementiramo nekoliko jako važnih programa. Od rujna ove, do svibnja naredne godine, implementiramo program “BizUP”. Taj program primarno ima za cilj dati podršku pri prevazilaženju ključnih problema koji otežavaju rast i razvoj biznisa koji vode bh. poduzetnice.
Od prošlog tjedna je otvoren i poziv za treću generaciju sudionica „Akademije za poduzetnice (AWE)“ – globalnog sedmomjesečnog inkubatorskog programa za žene koji omogućava razvoj njihovih poslovnih ideja, te razvoj i unaprjeđenje poslovanja postojećih biznisa registriranih do godinu dana. A ovog tjedna smo već u finalnoj fazi implementacije dva događaja od velikog značenja za našu zemlju, a to su „Samit poslovnih anđela“ i „Expo za poduzetnice“.
Tko najčešće traži podršku fondacije. Kako se jave start-up-i?
U fokusu našeg djelovanja su žene i mladi koji imaju poslovnu ideju ili već osnovan biznis koji uz našu podršku mogu razviti u održiv posao. I upravo su te dvije ciljane skupine u fokusu našeg djelovanja, bez obzira u kojoj fazi razvoja biznisa se nalaze, i sigurno su najzainteresiraniji za sve ono što sama fondacija implementira i nudi kroz svoje programske aktivnosti.
Mi u kontekstu svog rada razlikujemo startupove koji su skalabilni i obično se naslanjanju na tehnološka/IT rješenja i mlade biznise koji nemaju mogućnost jako brzog razvoja i širenja na druga tržišta. Time se zapravo vodimo terminologijom koja je ustaljena na globalnom nivou, a pogrešno postavljena u našoj zemlji.
No bez obzira pripadali li prvoj ili drugoj skupini, osobe koje razvijaju svoje biznise mogu dobiti našu podršku.
Fondacija 787 je izrazito aktivna na društvenim platformama. Tako da većina korisnica i korisnika dolazi upravo nakon dobivenih informacija na mrežama ili kroz različite preporuke naših ranijih sudionica i sudionika. Rekla bih da u ovom trenutku imamo sjajnu zajednicu poduzetnica i poduzetnika koji su ambasadori onoga što radimo.
Kako ste došli na ideju da organizirate Business Angels Summit. Kakav je program?
Business Angel Summit je jedinstveni događaj koji okuplja investitore pojedince, koji se globalno nazivaju poslovnim anđelima, s ciljem ulaganja i razvoja gospodarstva zemalja Balkana.
Poslovni anđeli su pojedinci koji ulažu svoj kapital i ekspertizu u rast i razvoj startupa i inovativnih biznisa. Ova podrška može biti ključna za pokretanje novih poslova i stvaranje radnih mjesta.
Do 2022. godine, Bosna i Hercegovina je bila jedina zemlja Europe bez uspostavljene grupe ovakvih investitora. Dok su okolne zemlje imale svoje mreže, no nisu sve bile jako aktivne. Cilj nam je bio povezati sve zainteresirane aktere i stvoriti aktivnu zajednicu koja bi omogućila jedan organiziran pristup privatnom kapitalu u regiji. Naravno, to nije nešto što se realizira preko noći, ali smo napravili prve značajne korake.
Upravo je prvi Samit poslovnih anđela organiziran prošle godine doveo do uspostavljanja Mreže poslovnih anđela BiH i uspostavljanja suradnje između zemalja u regiji. A naredne korake obznanjujemo na ovogodišnjem Samitu.
Što je po vama najveća zapreka start up-ima u BiH da ideje postanu komercijalno samoodržive, te izrastu u ozbiljne kompanije (svakako ovo se odnosi na ideje koje imaju prolaz na tržištu).
Kada govorimo i o startupovima i o mladim klasičnim biznisima, najveći izazovi su najprije interne prirode: nedostatak znanja, profesionalnosti i posvećenosti pokretača i pokretačica biznisa. A potom pristup financijama, regulatorne prepreke, kao i nedostatak stručne podrške i poslovno-tehničke infrastrukture.
Bitno je napomenuti, međutim, i “faktor izloženosti”. Mi stalno očekujemo da se naši poduzetnici i poduzetnice uspješno natječu s konkurencijom. Kako na našem, tako i na stranom tržištu. A većina naših poduzetnica i poduzetnika nisu, na primjer, imali pozitivna poslovna iskustva kao radnici iz kojih bi iskoristili dobre i produktivne prakse. Dodatno, najvećim dijelom nisu imali priliku da putuju kako bi se upoznali s različitim potrebama kupaca ili inovativnim rješenjima već ponuđenim na drugim tržištima. Da ne govorim o nemogućnosti pristupa relevantnim poslovnim kontaktima u zemlji i inozemstvu. Sve je to potrebno da ne bismo “kasnili” za svijetom. I kako bismo koristili one poslovne modele koji su isplativi i samoodrživi.
U kojem bi se obliku država (državna administracija) trebala uključiti i pomoći kako bi što veći broj startup-a uspio?
Različiti nivoi vlasti će najviše pomoći tako što će proaktivno donositi zakone i propise, te njihove promjene. A institucije tako što će pojednostavili, ali i digitalizirati svoje procese. Moramo raditi na otklanjanju regulatornih prepreka i kreiranju kvalitetnijeg poslovnog okruženja.
Imamo, također, paradoksalne situacije da smo na korak do nekih odličnih rješenja za biznise, ali nema političke volje da se privedu kraju. Najbolji primjer je podizanja praga za ulazak u sistem PDV na 100.000 KM. Takav potez bi bio jako značajan za rast novih i malih biznisa, za smanjenje sive ekonomije i povećanje broja zaposlenih.
U kojoj fazi najčešće start up-ima treba pomoć (razvoj ideja, pronalazak tržišta, marketing, financije)?
Rekla bih da su BiH različite forme pomoći i podrške potrebni u svim fazama razvoja biznisa. Upravo zato Fondacija 787 i implementira poduzetničke programe usklađene i prilagođene različitim fazama u kojima se poduzetnici i poduzetnice nalaze. Na primjer, netko tko ima poslovnu ideju i netko tko želi proširiti svoje poslovanje na inozemno tržište, ima potrebu za edukacijom, ali su teme koje ih interesiraju potpuno različite.
Međutim, naše dosadašnje iskustvo je pokazalo da je veliki broj poduzetnika i poduzetnica zainteresirano baš za podršku u početnoj fazi kada imaju poslovnu ideju ili su tek napravili prve korake. Također, financije su jako važan aspekt podrške. Te sigurno i jedan od najzanimljivijih aspekata naše suradnje za sve naše sudionice i sudionike, obzirom da je većini njih taj početni financijski boost neophodan kako bi uopće pokrenuli poslovanje.
Postoje li statistički podaci koliko startup-ova na BH tržištu opstane?
Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju na naših nekih 3 milijuna stanovnika, možda i manje s obzirom da je bilo dosta odlazaka iz zemlje, mi imamo nešto malo više od 110 tisuća biznisa različitih formi. Što je u suštini jedan prilično oskudan broj. A onda, u isto vrijeme, se sva statistika i obrada temelji na aktivnim i registriranim biznisima najčešće u formi DOO. Dakle, obrti ili poduzetnici su izuzeci. Sva ta statistika koja se vodi nama ne daju baš najbolju sliku kakvo je, zapravo, stanje. Ali ako gledamo s druge strane, praktične, rekla bih da mi imamo jedan lagani, prirodni rast.
Uzimajući u obzir specifično startupove, inovativne i brzorastuće biznise, BiH generalno ima jako malo takvih entiteta. Govorimo o nekoliko stotina takvih biznisa, i među njima je stopa uspjeha dosta manja, nego među ostalim, klasičnim biznisama.
Kakvi su planovi za budućnost fondacije 787?
Fondacija 787 će zasigurno nastaviti pružati podršku poduzetnicima i poduzetnicima. A posebno poduzetnicama iz cijele BiH kroz dugoročne programe i različite oblike podrške. Cilj nam je posebno podržati one koji su spremni integrirati tehnologije, inovacije i razvijati okolišno prihvatljiva rješenja.
Stoga, od naredne godine, planiramo implementirati i dosta novih koncepata čiji će fokus upravo biti na ovim elementima.
Na kraju, Fondacija 787 će sigurno ostati posvećena temi pristupa financijama i razvoju poduzetničkog ekosustava u BiH. Cilj nam je povećati broj investicija koje dolaze iz različitih oblika privatnog kapitala. Kao i poticati razvoj onih rješenja koja su se pokazala dobrim u drugim zemljama.
Autor: Uredništvo financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
