Deinfluenceri predstavljaju novi trend u digitalnom prostoru. Suprotstavljajući se tradicionalnim influencerima, koji promoviraju proizvode, usluge ili životne stilove na društvenim mrežama.
Ovaj termin se odnosi na osobe koje koriste svoj utjecaj na internetu da bi kritizirale ili razotkrivale negativne aspekte proizvoda, brendova ili trendova. Često promovirajući ideju održive potrošnje, etičke proizvodnje ili transparentnosti brendova. Deinfluenceri su u SAD popularni već nekoliko godina. Od nedavno se ovaj trend pojavio i u našoj regiji.
Deinfluenceri ne samo da pružaju drugačiju perspektivu na proizvode i usluge koje tradicionalni influenceri promoviraju, također imaju značajan utjecaj na potrošače i brendove. Oni svojim pratiteljima nude, kako oni kažu –„iskrene ocijene i mišljenja, često iz osobnog iskustva“. Recenziraju proizvode i usluge koje smatraju nepotrebnim, precijenjenim ili neetičkim. Ovakav pristup pomaže u formiranju kritičkog osvrta prema potrošačkoj kulturi i promoviraju informiraniju kupovinu.
Deinfluenceri su na svim društvenim mrežama
Deinfluenceri koriste sve društvene mreže, od YouTube-a gdje objavljuju video sadržaje o neefikasnosti određenih kozmetičkih i drugih proizvoda, do onih na Instagramu ili TikToku koji razotkrivaju realnost iza „savršenih“ životnih stilova promoviranih putem društvenih mreža. Jedan od poznatih primjera deinfluencinga jeste pokretanje kampanja protiv fast fashion industrije. Deinfuenceri ističu probleme povezane sa etikom i održivošću, te promoviraju alternativne, održivije modne izbore.
Jedna od najpoznatijih deinfluencera na TikToku je Jennifer Wang. Farmaceutkinja u jednoj bolnici u Torontu, koja je na društvenim mrežama još od 2015. godine. Stekla je popularnost svojim OOTD (outfit of the day) fotografijama na Instagramu. Vremenom je krenula objavljivati videe u kojima razotkriva nisku kvalitetu skupih proizvoda.
Deinfluenceri djeluju osvješćujuće na potrošnju
Utjecaj deinfluencera na brendove može biti jako snažan. Iznošenje problema „unutar“ brenda može dovesti do negativnog javnog mišljenja ili čak bojkota. S druge strane, kritike deinfluencera mogu poslužiti i kao vrijedan feedback za brendove. Potičući ih na preispitivanje svojih praksi i poboljšanje kvalitete proizvoda ili usluga. Kroz ovaj proces, brendovi imaju priliku izgraditi transparentniju i etičkiju sliku, što može privući „svjesnije“ potrošače.
Na potrošače, deinfuenceri djeluju osvješćujuće. U moru reklama i promotivnog sadržaja, deinfuenceri pružaju alternativnu perspektivu. Omogućavaju pratiteljima da donose informiranije odluke o kupovini. Ovaj trend potiče kritičko razmišljanje i promovira vrijednosti kao što su održivost, etička proizvodnja i transparentnost.
Na kraju, pojava deinfluencera u digitalnom svijetu predstavlja važan pomak u načinu na koji se brendovi i proizvodi predstavljaju i percipiraju na društvenim mrežama. Njihov utjecaj na brendove i potrošače može biti značajan. Pružajući platformu za promociju transparentnosti, etike i održivosti u svijetu koji je sve više zasićen konzumerizmom. Kroz svoje djelovanje, deinfuenceri ne samo da kritiziraju trenutne trendove, već i aktivno sudjeluju u kreiranju novih, odgovornijih načina potrošnje, piše BiF.
