Europska središnja banka obustavit će kupnju obveznica u trećem tromjesečju ove godine, priopćila je u četvrtak, nastavljajući s izlaskom iz programa poticaja budući da rastuća inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... nadmašuje zabrinutost oko ekonomskog učinka ruske invazije na Ukrajinu.
Uz rekordno visok rast cijena u eurozoni čak i prije nego što je Moskva počela svoj napad 24 veljače, ECB-ovi kreatori politike koji su skloniji povećanju kamatnih stopa, zalagali su se za raniji prestanak poticaja, otvarajući put za ovogodišnje povećanje kamatnih stopa – piše Reuters
Dok su kreatori politike manje skloni povećanju kamatnih stopa tvrdili da rat nameće stanku za razmišljanje, rekordna stopa inflacije od 5,8% u veljači i izgledi za još više vrijednosti u ožujku, pojačali su pritisak na ECB da djeluje u skladu sa svojim mandatom za suzbijanje inflacije.
“Rat Rusije i Ukrajine imat će materijalni utjecaj na gospodarsku aktivnost i inflaciju kroz više cijene energije i roba, poremećaj međunarodne trgovine i slabije povjerenje”, rekla je predsjednica ECB-a Christine Lagarde na konferenciji za novinare, nazvavši sukob “prijelomnim trenutkom za Europu”.
“Rizici za ekonomske izglede znatno su se povećali s ruskom invazijom na Ukrajinu i okrenuti su na donju stranu”, dodala je, priznajući da su kreatori politike ECB-a iznijeli različita gledišta o tome što to znači.
No, Lagarde je rekla da slabljenje utjecaja pandemije koronavirusa na gospodarstvo, poboljšani uvjeti na tržištu rada i izgledi za ublažavanje uskih grla u lancu opskrbe pokazuju da je europodručje u principu zdravom stanju.
Iako je ECB najavila skromno smanjenje rasta za ovu i sljedeću godinu, jače je povećala prognoze inflacije: s ranijih predviđanja od 3,2% na 5,1% za ovu godinu i s 1,8% na 2,1% za sljedeću godinu. Međutim, do 2024. godine procjena inflacija je pala na 1,9%, u skladu s ciljem od 2%.
Završetak pandemijskog programa poticaja
Banka je potvrdila da planira završiti svoj, 1,85 bilijuna eura vrijedan, hitni pandemijski program kupnje do kraja ovog mjeseca, i rekla da će kupnje u okviru starijeg i strožeg programa kupnje imovine (APP) biti manje od prethodno planiranog.
Sada očekuje da će kupnja APP-a iznositi 40 milijardi eura u travnju, 30 milijardi eura u svibnju i 20 milijardi eura u lipnju. Prethodno je planirala kupnju na 40 milijardi eura u drugom tromjesečju, 30 milijardi eura u trećem tromjesečju i 20 milijardi eura u četvrtom.
Kupnja obveznica u trećem tromjesečju bit će “ovisna o podacima”, rekao je ECB, dodajući da bi se raspored ipak mogao revidirati ako se izgledi za inflaciju promijene.
Rečeno je da će se sve prilagodbe kamatnih stopa dogoditi “neko vrijeme” nakon završetka kupnje imovine, što je promjena u odnosu na prethodnu formulaciju da će kupnja završiti “neposredno prije” promjene stope.
“Očito je ‘neko vrijeme nakon’ otvoreni vremenski horizont koji ovisi o podacima”, rekla je Lagarde, kada su je više puta pitali što to znači za trenutak prvog povećanja stope.
U anketi Reutersa, gotovo dvije trećine ispitanika reklo je da će APP biti zatvoren najdalje do kraja rujna, dok je gotovo polovica rekla da će to biti u tom mjesecu.
Ipak, ovaj je potez i dalje bio iznenađenje za mnoge ulagače, koji su očekivali da će ECB preuzeti što je moguće manje obveza, držeći opcije otvorenima dok ne bude više jasnoće o utjecaju rata.
Tržišta sada očekuju povećanje kamatnih stopa za oko 43 bazna boda ove godine, u odnosu na oko 30 baznih bodova predviđenih prije sastanka.
“Sve u svemu, današnje odluke su dobar kompromis, zadržavajući maksimalnu fleksibilnost u vrlo postupnoj normalizaciji monetarne politike”, rekao je ekonomist ING-a Carsten Brzeski. “Prvo povećanje cijene prije kraja godine još je moguće.”
