Dva ekonomska sektora koja su izazvala najveća povećanja štetnih plinova bila su domaćinstva, sa uvećanjem od 5,2 posto, kao i distribucija električnom energijom, plinom i klimatizacijom (4,6 posto).
Emisije plinova sa efektom staklene bašte prouzrokovane ekonomskim aktivnostima Europske unije, zabilježene u četvrtom kvartalu 2024, procijenjene su na 897 milijuna tona ekvivalenta ugljik-dioksida (CO2). Ovo je povećanje od 2,2 posto u usporedbi s istim periodom godinu dana ranije (878 milijuna tona), objavio je Eurostat.
Ured EU zadužen za statistiku navodi da je u istom intervalu registrirano povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) Europske unije od 1,5 posto.
Dva ekonomska sektora koja su izazvala najveća povećanja bila su domaćinstva, sa uvećanjem od 5,2 posto. Pored njega i distribucija električnom energijom, plinom i klimatizacijom (4,6 posto).
Latvija i Austrija bilježe pad
Procijenjeno je da su smanjene emisije plinova staklene bašte u šest zemalja Europske unije. Najveća su u Estoniji (11,3 posto manje), Finskoj (6,1) i Švedskoj (2,3), prenosi Aljazeera.
Među njima su dvije zemlje (Latvija i Austrija) zabilježile pad BDP-a. Za ostale četiri (Estonija, Finska, Švedska i Luksemburg) procijenjeno je da su smanjile emisije uz rast svog bruto domaćeg proizvoda.
