Temperature iznad ili ispod okvira za stvaranje ugode, koji se nalazi u području između 12 i 21 Celzijevih stupnjeva, povezane su s izraženim porastom agresivnog ponašanja na internetu diljem SAD-a, otkriva nova studija, objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health.
Poklapanje rezultata
Analizirajući četiri milijarde tweetova objavljenih na Twitteru u SAD-u, istraživači Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu otkrili su porast govora mržnje u vrijeme previsokih ili preniskih temperature. To podjednako vrijedi za sve socijalne skupine i klimatska područja.
Izljevi mržnje na društvenim mrežama rastu s padom i rastom temperature u svim dijelovima svijeta
Štoviše, rezultati ovog istraživanja poklapaju se s istraživanjem “Snažan porast rasističkih tweetova izvan zone klimatske udobnosti u Europi”, objavljenim prošle godine u časopisu Environmental Research Letters.
Prijetnja mentalnom zdravlju
Koristeći se algoritmom umjetne inteligencije, Istraživači su detektirali govor mržnje u više od četiri milijarde tweetova.
Usporedba s vremenskim podacima pokazala je kako broj i udio tweetova ispunjenih mržnjom raste izvan zone klimatske udobnosti: ljudi na internetu postaju agresivniji kad je vani prehladno ili prevruće, upozoravaju istraživači.
“Biti meta internetskog govora mržnje ozbiljna je prijetnja mentalnom zdravlju ljudi. Psihološka literatura nam govori da internetska mržnja može pogoršati psihička stanja, posebno za mlade ljude i marginalizirane skupine”, otkriva prva autorica studije Annika Stechemesser. A izvan okvira u kojem se stvara osjećaj ugode online mržnja raste do 12 posto pri nižim temperaturama i čak 22 posto kod viših temperatura.
Dobro temperirani tweetovi
Između četiri milijarde tweetova, objavljenih između 2014. i 2020. godine, istraživači su identificirali oko 75 milijuna tweetova mržnje, napisanih na engleskom jeziku. U definiranju govora mržnje istraživači su se vodili službenom definicijom UN-a: “slučajevi diskriminacije osobe ili grupe na temelju njihove vjere, etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, boje kože, podrijetla, spola ili drugog čimbenika identiteta”.
Usporedba broja poruka mržnje i hladnijih i toplijih dana u Europi
Najmanje govora mržnje objavljeno je u vrijeme kad je temperatura zraka iznosila između 15 i 18 Celzijevih stupnjeva. Precizan raspon temperature za ugodan osjećaj malo se razlikuje po klimatskim zonama, ovisno o uobičajenim temperaturama.
Temperature iznad 30 stupnjeva dosljedno su povezane sa snažnim porastom mržnje na internetu u svim klimatskim zonama i socioekonomskim razlikama poput prihoda, vjerskih uvjerenja ili političkih preferencija.
Granice prilagodbe
Sve to ukazuje na ograničenja naše sposobnosti da se prilagodimo vanjskoj temperaturi. Porast govora mržnje tijekom iznimno vrućih dana primijećen je i u područjima s visokim prihodima, gdje si ljudi mogu priuštiti klimatizaciju i druge opcije za ublažavanje topline. To istraživače dovodi do zaključka kako vjerojatno postoje granice prilagodbe ekstremnim temperaturama.
Izvor: bug.hr