Elma Zukić je dugogodišnja predsjednica Udruženje mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini – AMFI. Stoga ne možemo izabrati bolju osobu da nam pomogne s analizom Mikrokreditnog sektora u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku. Obzirom na brojne aktivnosti koje trenutno obavljate, prije svega se zahvaljujemo na izdvojenom vremenu.
Za naše čitatelje koji nisu skroz upućeni, možete li nam pojasniti koje sve aktivnosti AMFI obavlja za mikrokreditne organizacije? Osim u Bosni i Hercegovini gdje još Vaše udruženje djeluje?
Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI je nevladina i neprofitna organizacija. Osnovana je prije 24 godine sa ciljem jačanja ekosistema u kome klijenti mikrokreditnog sektora obitavaju. Udruženje AMFI pruža podršku u radu mikrokreditnim organizacijama, jačanjem zajedničkih imenitelja mikrokreditnih organizacija te zastupajući njihove interese prema domaćim i međunardnim institucijama, koje su vrlo raznolikog karaktera. Iste čine fondovi, tradicionalne financijske institucije, druge asocijacije i fondacije, organi izvršne i zakonodavne vlasti itd.
Udruženje AMFI zajedno sa svojim članicama i drugim sudionicima u ekosustavu provodi niz udruženih aktivnosti. Predano radimo na jačanju institucionalnog kapaciteta sektora, transparentnosti, zaštiti korisnika usluga i podizanja standarda poslovanja, unapređenju eko sistema u kome mikrokreditne organizacije djeluju te na jačanje imidža i promoviranju sektora. Ovo su nam ujedno i strateške odrednice.
Sve aktivnosti koje poduzimamo značajna su podrška građanima s posebnim doprinosom ranjivim kategorijama stanovništva za koji mikrokreditni sektor ima poseban senzibilitet. Mislim da sve spomenuto čini dodatnu vrijednost. Vrijednost koju građani prepoznaju dajući nam puno povjerenje kada je u pitanju podrška jačanju samoodrživosti domaćinstava.
Kad je u pitanju rad na međunarodnom nivou te dosezi Udruženja AMFI važno je istaknuti, posebno uobzirujući povjerenje, kontinuitet i dugoročnu suradnju, nekoliko ključnih fondova sa kojima imamo izgrađen kontinuitet u realizaciji zajedničkih projekata ali i ostvarenju vlastitih vizija koje se isprepliću.
Udruženje AMFI je uz podršku Europskog fonda za jugoistočnu Europu – EFSE realizirao mnogobrojne projekte, a posljednji u nizu je i izrada ”ESG strategiju za mikrofinancijski sektor”.
Ova strategija predstavlja temelje za nove mogućnosti i prilike u pogledu pristupa financijama mikrokreditnim organizacijama, uvodeći inovacije u mikrofinancijski sektor te dajući vizualitet onome što mikrokreditni sektor već jeste. Konkretno, sve tri komponente ESG – Environmental /okoliš, Social/socijalni i Governance/upravljanje je već inkorporirano u veliku većinu portfolija mikrokreditnog sektora (veliki broj indikatora je već prisutan, 59% portfolija je već obojeno sa jednim od pratećih kriterija).
Ovim projektom smo željeli i da ostatak mikrokreditnog sektora stavimo pod isti ”kišobran”, proširimo dobre poslovne prakse, pratimo i izvještavamo o stanju i napretku definiranih kriterija, a sve sa ciljem da građanima i bh društvu damo jedan novi oblik financiranja, humaniji, dugovječniji, nešto što će i bh društvo učiniti plemenitijim.
Također, Udruženje AMFI je u februaru 2023. godine sa Habitat for Humanity International – HFHI (međunarodni fond sa sjedištem u Americi) potpisao je sporazum za unaprjeđenje stambenog mikrofinanciranja za podršku klimatskoj adaptaciji i energetskoj tranziciji. Vizija HFHI je da svaki stanovnik na kugli zemaljskoj ima pravo na dostojanstveno mjesto stanovanja.
Kroz ovaj projekat u fokus smo stavili na domaćinstva. Obzirom da se 52% ukupno potrošene energije u BiH upravo odnosi na domaćinstva. Mikrokreditni sektor, pojedine mikrokreditne organizacije već imaju značajno iskustvo u financiranju projekata EE, te smatramo da sa njihovim iskustvima i znanjem, koje žele nesebično podijeliti, možemo kao sektor dati nemjerljiv doprinos energetskoj tranziciji i biti važan alat u ispunjavanju ciljeva iz „EU zelene agende“ u BiH. Ali ono što je najbitnije, pomoći građanima da ih ne savlada potencijalno ”energetsko siromaštvo” ukoliko dođe do enormnih rasta cijena električne energije, obzirom da kako nas sada upućuju da je cijena električne energije u BiH zapravo socijalna kategorija.
U posljednje dvije godine smo na nivou sektora uspostavili saradnju sa međunarodnom bankom Banca ETICOM – BE sa sjedištem u Italiji. BE je banka sa etičkim načelima financiranja i predstavlja jednu od 72 banke sa istim načelima u Svijetu a u Europi ih je 27.
BE ima vrlo aktivnu suradnju kako na domaćem tako i međunarodnom nivou sa Udruženjem AMFI. Možemo reći da daje značajan doprinos etabliranju i promociji vrijednosti mikrokreditnog sektora van granica BiH. U zemlji, na domaćem terenu aktivno podržava članice Udruženja AMFI koje u svojim strategijama podržavaju etičke principe poslovanja. Tokom 2023. godine proveli smo niz aktivnosti sa BE u vidu edukacija, posjeta, jačanja kulturološkog dijaloga i međusobnog razumijevanja.
Zajednička karakteristika svih ovih projekata, ali i Udruženja AMFI, jeste vjerovanje u bolje sutra, ideje su te koje mijenjaju svijet i čine ga boljim mjestom za život svih.
Aktivno sarađuje sa međunarodnim mikromrežama za mikrofinansiranje koje djeluju u velikom broju zemalja i van granica EU od Afrike, Azije, Amerike itd. a radi se o Microfinance centar -MFC sa sjedištem u Poljskoj i European Microfinance Network – EMN sa sjedištem u Briselu. Udruženje AMFI djeluje kroz moje aktivno mjesto člana Upravnog odbor MFC te djelovanju u okviru – Advocacy Committee i Komiteta za Nacionalne mreže EMN.
Udruženje AMFI konstantno radi na unaprijeđenu ekosistema u kojem djeluje mikrokreditne organizacije u BiH, ali i mikrokreditne organizacije iz regije Zapadnog Balkana pa i šire.
Koliko Mikrokreditnih organizacija danas posluje u Bosni i Hercegovini. Je li se mijenjao broj u posljednjih pet godina?
Sektor je nastao davne 1996. godine, prije 28 godina. Nakon neželjenih aktivnosti u BiH, a kao odgovor međunarodnih humanitarnih organizacija i fondova koje su željele dati podršku bh građanima.
Danas u BiH posluje 29 mikrokreditnih organizacija, od čega 14 mikrokreditnih u FBiH i 15 u RS, sa više od 2.000 zaposlenih i mrežom od 600 poslovnih jedinica.
Promatrajući vremenski period od pet godina nije došlo do značajnijeg rasta broja mikrokreditnih organizacija, odnosno povećao se samo za jednu.
Koliki je ukupan iznos plasiranih kredita u mikrokreditnom sektoru? Je li više kredita plasirano pravnim ili fizičkim osobama?
Na osnovu podataka iz prethodne godine, mikrokreditni sektor u BiH opslužuje preko 280.000 građana. Sa značajnim fokusom na podršku marginaliziranim grupama, uključujući 22% mladih i 44% žena. Ukupni kreditni portfolio iznosi preko 1,2 milijarde KM.
Promatrano po sektorima, značajna većina mikrokredita, koja čini 97,3%, daje se fizičkim licima. Obuhvaćajući obrtnike, poljoprivrednike i fizička lica. Nasuprot tome, samo 2,7% mikrokredita je usmjereno pravnim licima. Ovo naglašava ključnu ulogu mikrokreditnog sektora u osiguravanju pristupa financijama za one koji nisu u mogućnosti da iskoriste tradicionalne izvore financiranja. Posebno mala poduzeća i nezavisne radnike.
Mikrokreditne organizacije igraju ključnu ulogu u podršci različitim sektorima, uključujući poljoprivredu, trgovinu, usluge i tradicionalne zanate, doprinoseći egzistenciji značajnog dijela stanovništva. Posebno, mikrokreditne organizacije se također upustio u nove niše kao što je podrška građanima u energetskoj tranziciji i proizvodnji obnovljive energije, demonstrirajući prilagodljivost rastućim zahtjevima tržišta.
Osim financijskih usluga, mikrokreditne organizacije nude niz nefinancijske podrške, uključujući obrazovanje, savjetovanje, mentorstvo i tehničku pomoć, naglašavajući holistički pristup poticanju održivog ekonomskog rasta.
Značenje mikrofinancijskog sektora je očigledan u njegovoj podršci za 21.000 mikro poduzeća i 73.000 obrta, koji zajedno zapošljavaju oko 170.000 pojedinaca u BiH. Ovaj segment igra ključnu ulogu u oporavku privrede, posebno za manje kompanije sa ograničenim pristupom tradicionalnim bankarskim uslugama.
S obzirom da se mnoga mikro poduzeća i obrti, posebno oni sa manje od pet zaposlenih, uveliko oslanjaju na mikrokreditne organizacije za financiranje, uloga makrofinancijskog sektora u poticanju poduzetništva i ekonomske otpornosti ne može se precijeniti. Ovo naglašava važnost kontinuirane podrške i inovacija u mikrokreditnom sektoru kako bi se odgovorilo na rastuće potrebe privrede BiH.
Prema vašem iskustvu, koja je namjena kredita koje uzimaju pravne, a koja za fizičke osobe?
Zahvaljujući podršci mikrokreditnih organizacija putem različitih oblika kreditne podrške ali i nefinancijskom podrškom kako sam već spomenula u vidu edukacije za pokretanje vlastitih biznisa, savjetovanje, poticanje itd. značajnom broju građana BiH je omogućeno da pokrenu vlastiti posao i riješe pitanje egzistencije za sebe i članove svoje porodice.
Ukoliko uzmemo u obzir sveobuhvatnost mikrokreditnog sektora u posljednjih 25 godina dolazimo do značajnog zaključka da je preko 500 hiljada građana bar jednom koristilo mikrokredit. Što u prijevodu znači da je trećina stanovnika u BiH imala direktnu ili indirektnu korist od mikrokreditnog programa.
Sektor od svog osnivanja pa do danas je plasirao više od 9 milijarde KM sredstava, od čega 3 milijarde KM u poljoprivredu. Čak 70% se plasiralo u djelatnosti koje generiraju prihod subjektima koji inače nemaju pristup tradicionalnim načinima financiranja.
Namjena kredita kada su u pitanju fizičke osobe se većinom odnosi na poljoprivredu 28% i stambene potrebe 35% (većina se odnosi na kredite za EE). Ovo je važno posebno ukoliko smo svjesni da od ukupnog potencijala gospodarstva u BiH na poljoprivredu se odnosi 2,5% a prema podatcima Svjetske banke – World BankSvjetska banka (eng. World Bank) prvotno je osnovana u svrhu... (7,8% se odnosi na poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo).
U posljednjim godinama nova tržišna niša odnosi se na energetsku efikasnost i korištenju obnovljivih izvora energije a ista se konkretno odnosi na „EE kredite“ utopljivaniju domova, unapređenju toplotnih tijela u domaćinstvima, podrška unapređenja bijele tehnike sa certifikatima za EE, podizanje standarda itd…
Kod pravnih lica prednjače kada su krediti u pitanju uslužne djelatnosti i čine 46% portfolija, trgovina 15%, proizvodnja 14% itd.
Generalno, kakva je 2023. godina bila za mikrokreditni sektor u Bosni i Hercegovini? Kakvi se trendovi očekuju u tekućoj, 2024. godini u mikrokreditnom sektoru? Očekujete li da će kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... ići gore ili dole?
Razmišljajući o 2023. godini, svjedočili smo kako mikrokreditni sektor u BiH prolazi kroz posljedice pandemije, postepeno se oporavljajući zajedno sa tržištem. Međutim, kako ulazimo u 2024. godinu, novi izazovi se naziru, kako na domaćem tako i na globalnom nivou, što zahtijeva proaktivan pristup mikrokreditnih organizacija.
Sa promjenama u globalnom financijskom okruženju i rastućim troškovima pozajmljivanja iz međunarodnih i domaćih izvora, mikrokreditne organizacije su primorane ili zadržati ili marginalno povećati kamatne stope. Ipak, u ovom kontekstu, ključno je primijetiti proaktivan stav ovih organizacija. Prepoznajući teret koji bi takva prilagođavanja stopa mogla nametnuti građanima koji traže mikrokredite, apsorbirali su dio povećanih troškova, ublažavajući utjecaj na krajnje korisnike.
Međutim, ekonomsko okruženje je i dalje ispunjeno izazovima, obilježenim inflacijom, povišenim životnim troškovima i rastu u troškovima energije. Ovi faktori, zajedno sa povećanim operativnim troškovima za mikro i mala porodična poduzeća, intenzivirali su potražnju za mikrokreditima među najugroženijim demografskim kategorijama. Štoviše, dešavanja unutar EU imaju značajan utjecaj na ekonomiju BiH, naglašavajući međusobnu povezanost ekonomija na Zapadnom Balkanu.
Gledajući unaprijed, mikrokreditne organizacije moraju ostati prilagodljive i otporne u suočavanju sa ekonomskim uslovima koji se razvijaju. Dok projekcije kamatnih stopa u 2024. ostaju neizvjesne, proaktivan pristup upravljanju troškovima i jačanju financijske inkluzivnosti bit će imperativ. Zajednički napori za rješavanje novih izazova i iskorištavanje mogućnosti bit će ključni za održavanje otpornosti mikrokreditnog sektora i poticanje društveno-ekonomskog razvoja u BiH.
Kada se usporedi mikrokreditni sektor u Bosni i Hercegovini s istim sektorom u drugim državama, pa i u našim susjednim, u kojim segmentima smo bolji, a u kojima imamo još prostora za napredak?
Mikrokreditni sektor u BiH spada u jedan od nerazvijenijih mikrokreditnih sektora. Nastao je devedesetih godina s ciljem pomoći ekonomski ugroženim kategorijama stanovništva i poticanje ovih kategorija na razvoj poduzetništva i financijske samoodrživosti.
Sigurna sam da bi sektor mikrokreditiranja u BiH bio više nego spreman da podjeli informacije, znanje i podršku u osnivanju istog u Srbiji.
Međutim, promatrajući globalno, moramo biti svjesni činjenice da nas EU i Svijet ipak promatra regionalno. Isuviše smo mali da nastupamo pojedinačno. Stoga smatram vrlo mudrim prihvatiti razlike koje nas vežu te fokusirati se na zajedničke imenitelje, te nastupati regionalno.
U prilog navedenom ide i činjenica iz prakse, upravo je u procesu realizacije projekta “SAFE” za zemlje Zapadnog Balkana koji provodi Europska Komisija putem Razvojne Banke Italije – Cassa Depositi e Prestiti te Banka Etica, a jedan od inicijatora i ključni zagovaratelj je upravo Udruženje AMFI, na šta smo posebno ponosni. Projekt “SAFE” će trajati narednih 5 godina te su izdvojena sredstva u iznosu od 30 miliona EUR-a namijenjena za financiranje krajnjih korisnika, tj. za socijalne (žene, mladi…) i energetske programe.
Gdje smatrate da postoji prostor za napredak u mikrokreditnom sektoru na tržištu Bosne i Hercegovine?
Integracija Bosne i Hercegovine u Europsku uniju predstavlja ključnu priliku za ekonomski rast i stabilnost. Pri čemu mikrofinanciranje igra ključnu ulogu u poticanju poduzetništva i financijske uključenosti.
Kroz inicijative kao što je „ESG strategija za mikrofinancijski sektor“ i partnerstva s organizacijama poput Europskog fonda za jugoistočnu Europu, BE, HFHI, Proparco, CDP i druge, aktivno usklađujemo naš mikrokreditni sektor sa standardima EU-a, olakšavajući tako našoj zemlji put prema pristupanju EU.
Promicanjem ciljeva održivog razvoja i rješavanjem ključnih izazova kao što su energetska tranzicija i prilagodba klimatskim promjenama, mikrokreditne organizacije ne samo da doprinose naporima BiH da se pridruži EU, već i utiru put za otporniju i prosperitetniju budućnost.
Prihvaćanje promjena nije slabost, to je šansa za dalji razvoj.
Smatrate li da će digitalizacija financijskog sektora imati utjecaj na mikrokreditni sektor. Ukoliko smatrate da hoće, na koji način?
Apsolutno, digitalizacija financijskog sektora je spremna da mijenja mikrokreditni sektor na nekoliko utjecajnih načina. Prvo i najvažnije, značajno će poboljšati dostupnost. Zamislite da pojedinci i poduzeća u ruralnim sredinama, udaljenim krajevima dobiju pristup prijeko potrebnim mikrokreditnim uslugama putem jednostavnih za korisnike online platforme i mobilne aplikacije, eliminirajući zemljopisne barijere i pojednostavljujući cijeli proces kreditiranja.
Štoviše, digitalizacija obećava povećanje efikasnosti i smanjenje troškova. Sa automatiziranim procesima koji zamjenjuju glomaznu papirologiju, mikrokreditne organizacije mogu izdvojiti više resursa za podršku svojim klijentima uz potencijalno nude niže kamatne stope. Osim toga, pojava sofisticiranih alata za analizu podataka omogućava precizniju procjenu kreditne sposobnosti zajmoprimca, proširujući financijske mogućnosti na one koje su ranije nedovoljno pružali tradicionalni bankarski sistemi.
Ali ne radi se samo o transakcijama; radi se o transformaciji korisničkog iskustva. Zamislite klijente kako neprimjetno upravljaju svojim računima i primaju personalizirane financijske savjete na dohvat ruke, a sve zahvaljujući digitalnim inovacijama. Nadalje, napredak platformi za kredite uvodi novu dimenziju mogućnosti, potičući konkurenciju i raznolikost na tržištu mikrokredita.
Ipak, usred ovih uzbudljivih transformacija, moramo ostati svjesni potencijalnih izazova. Iako digitalizacija otvara vrata, ona također riskira da iza sebe ostavi one koji nemaju pristup internetu ili vještine digitalne pismenosti, produbljujući nejednakosti. Mikrokreditne institucije moraju dati prioritet inkluzivnosti, osiguravajući da digitalne platforme budu intuitivne i dostupne svim segmentima društva.
U suštini, digitalizacija financija nudi mnoštvo mogućnosti za mikrokreditni sektor. Od proširenja pristupa do poboljšanja efikasnosti i korisničkog iskustva. Međutim, to zahtijeva delikatnu ravnotežu, koristeći tehnološki napredak uz zaštitu od isključenja bilo kojih kategorija građana. Konačno, radi se o prihvaćanju promjena kako bi se pojedinci i kompanije osnažile na njihovom putu ka financijskoj inkluziji u digitalno doba.
