Europska unija u prvih devet mjeseci 2026. prešla je iz trgovinskog suficita od 85,5 milijardi eura u deficit od 83,2 milijarde eura. Vrijednost izvoza povećala se za 17,7 milijardi eura, ali je uvoz porastao za 186,4 milijarde. Razlika je pogoršala robnu trgovinsku bilancu EU-a s ostatkom svijeta za 168,7 milijardi eura.
Eurostatovi podaci pokazuju da je u prvih devet mjeseci izvoz EU-a porastao 0,9 posto, dok je uvoz povećan 9,8 posto. U rujnu je Unija zabilježila deficit od 16,8 milijardi eura, nasuprot suficitu od 11,4 milijardi godinu ranije.
Rujansko pogoršanje bilo je posebno izraženo u energetskim proizvodima te strojevima i vozilima. Kod energije su važnu ulogu imale više cijene, dok je u trgovini industrijskim proizvodima vrijednost uvoza rasla znatno brže od izvoza.
Energetski uvoz poskupio je uz gotovo nepromijenjene količine
U drugom tromjesečju 2026. vrijednost uvoza energetskih proizvoda obuhvaćenih Eurostatovom analizom porasla je 39,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je njihova ukupna neto masa povećana samo 0,4 posto.
Eurostat povećanje vrijednosti prvenstveno povezuje s višim cijenama. Za gotovo jednaku masu uvezenih energenata EU je morao platiti znatno više.
Energetski deficit u drugom tromjesečju dosegnuo je 101,1 milijardu eura, nakon 71,3 milijarde u prvom tromjesečju. U rujnu je iznosio 37,6 milijardi eura, dok je godinu ranije bio 24,1 milijardu.
Strojevi i vozila: uvoz raste znatno brže od izvoza
U rujnu je EU izvezao strojeva i vozila u vrijednosti od 95,6 milijardi eura, osam posto više nego godinu ranije. Uvoz iste skupine proizvoda povećan je 22,5 posto, na 92,3 milijarde eura.
Trgovinski suficit smanjio se s 13,1 na 3,3 milijarde eura. Izvozna vrijednost nastavila je rasti, ali je rast uvoza bio gotovo tri puta brži.
Eurostatova kategorija strojeva i vozila obuhvaća industrijske strojeve, električnu opremu i različita prijevozna sredstva. Povećanje uvoza od 22,5 posto zato se ne može pripisati samo automobilima.
Za procjenu konkurentskog položaja europskih proizvođača potrebni su detaljniji podaci o uvezenim količinama, cijenama, pojedinim proizvodima i zemljama podrijetla.
U kemijskoj industriji zabilježeno je drukčije kretanje. Rujanski izvoz kemijskih proizvoda smanjen je 13,5 posto, na 48,5 milijardi eura, a suficit je pao s 26 na 19 milijardi eura. Ipak, Eurostatovi tromjesečni podaci pokazuju da se suficit kemijske industrije u drugom tromjesečju povećao u odnosu na prvo, sa 47,1 na 54 milijarde eura.
Trgovina sa SAD-om promijenila se nakon ubrzanog izvoza uoči carina
Eurostatova analiza trgovine EU-a sa SAD-om pokazuje da su prijetnje novim američkim carinama potaknule ubrzavanje europskih isporuka početkom 2025. U rujnu iste godine jedna velika kompanija dogovorila je privremenu odgodu carina na kemijske proizvode, što je pridonijelo povećanju njihova izvoza u SAD.
Trgovinski suficit EU-a sa SAD-om iznosio je približno 80 milijardi eura u prvom tromjesečju 2025., a u drugom tromjesečju 2026. oko 29 milijardi eura. Budući da se uspoređuju različita tromjesečja, ta razlika nije godišnja stopa promjene, ali pokazuje koliko se saldo udaljio od ranije dosegnute razine.
U rujnu 2026. izvoz EU-a u SAD bio je 10,6 posto manji nego godinu ranije, dok je uvoz iz SAD-a porastao 14,7 posto. Europski suficit sa SAD-om smanjio se s 21,3 na 10,9 milijardi eura.
Istodobno se produbio deficit s Kinom, s 35,2 na 41,7 milijardi eura. Trgovina s Ujedinjenom Kraljevinom pokazuje drukčije kretanje: europski suficit porastao je sa 16,1 na 18,7 milijardi eura.
Ranije ubrzavanje isporuka zbog mogućih carina otežava usporedbu s prethodnom godinom. Iz raspoloživih podataka nije moguće izdvojiti točan doprinos tog učinka ukupnom pogoršanju devetomjesečne trgovinske bilance.
Trgovina unutar EU-a nastavila je rasti
Dok se robna bilanca s ostatkom svijeta pogoršavala, vrijednost trgovine među članicama EU-a u prvih devet mjeseci 2026. povećala se 6,9 posto, na 3.311,8 milijardi eura.
Riječ je o nominalnoj vrijednosti razmjene, pa rast ne mora značiti jednako povećanje prodanih količina. Podaci ipak pokazuju da pogoršanje vanjskotrgovinske bilance nije bilo praćeno padom vrijednosti trgovine među članicama.
Preokret je zabilježen i u europodručju. Suficit od 102,2 milijarde eura u prvih devet mjeseci 2025. zamijenjen je deficitom od 36,5 milijardi eura u istom razdoblju 2026. Pogoršanje iznosi 138,7 milijardi eura.
EU je već u drugom tromjesečju 2026. zabilježio robni deficit od 21,8 milijardi eura, prvi tromjesečni deficit od drugog tromjesečja 2023.
Financa.ba je u srpnju, u članku Europski izvoz usporava. Trgovinski višak gotovo je nestao, pisao o slabljenju trgovinske bilance na temelju podataka za prvih pet mjeseci godine. Devetomjesečni rezultat sada pokazuje razmjere promjene u odnosu na isto razdoblje 2025.
Izvoz BiH prema EU-u ipak je porastao 10,2 posto
Pogoršanje europske trgovinske bilance ne znači da je istodobno smanjena vrijednost izvoza svake zemlje koja robu plasira na tržište EU-a.
U prvih devet mjeseci 2026. izvoz Bosne i Hercegovine prema EU-u porastao je 10,2 posto, na 10,23 milijarde KM. Izvoz u Njemačku povećan je 8,6 posto, na 1,98 milijardi KM, a u Italiju 8,2 posto, na 1,02 milijarde KM, pokazuju službeni podaci Agencije za statistiku BiH.
Financa.ba je te rezultate već analizirao u članku Rujanski trgovinski deficit BiH veći za 324 milijuna KM nego lani.
Iza ukupnog rasta domaćeg izvoza postoje velike razlike među proizvodima. Izvoz električnih strojeva i uređaja povećan je 29,1 posto, dok je izvoz željeza i čelika smanjen 37,9 posto. Ti se podaci odnose na ukupan izvoz BiH, a ne isključivo na tržište EU-a.
Upravo te razlike pokazuju zašto europski trgovinski deficit ne znači automatski slabiju prodaju na europskom tržištu. EU je u prvih devet mjeseci povećao vrijednost izvoza, ali je rast uvoza bio gotovo deset puta veći u postotnom izrazu. Istodobno je izvoz BiH prema EU-u porastao 10,2 posto. Ukupna trgovinska bilanca zato ne može zamijeniti podatke o kretanjima u pojedinim industrijama.
Autor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.


