Europska unija uskoro će predstaviti plan za postupno prekidanje preostalih plinskih veza s Rusijom. Iako neće biti uvedene formalne sankcije, europskim tvrtkama će biti teško pravnim putem raskinuti postojeće ugovore. Mehanizmi poput više sile vjerojatno neće imati učinka u aktualnim okolnostima.
Dogovori imeđu Moskve i Kijeva
Ovaj potez dolazi u trenutku kada Sjedinjene Američke Države pojačavaju diplomatski pritisak na Rusiju zbog rata u Ukrajini. Ukoliko dođe do dogovora između Moskve i Kijeva, moguće je ponovno otvaranje vrata ruskim energentima. Time bi moglo doći i do ublažavanja postojećih sankcija, tvrdi Reuters.
Trenutačno Rusija i dalje opskrbljuje oko 19 posto europskih potreba za plinom, prvenstveno putem Turskog toka i isporuka ukapljenog prirodnog plina (UNP). Iako je EU još ranije postavio cilj potpunog prestanka uvoza ruskih fosilnih goriva do 2027. godine, praksa pokazuje drukčiji trend.
Europska komisija razmatra kako pomoći kompanijama da bez kazni raskinu dugoročne ugovore s ruskim dobavljačima. Posebno se proučava mogućnost primjene više sile te zabrana sklapanja novih ugovora s Rusijom. Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da su šanse za uspjeh takvih rješenja vrlo male.
Naime, više sile se može primijeniti samo u slučaju kada dobavljač ne ispunjava svoje ugovorne obveze. S obzirom na to da ruski plin još uvijek pristiže bez većih zastoja, ovaj pravni alat teško će biti primjenjiv. Prošle su više od dvije godine od najave EU o okončanju energetske suradnje s Rusijom, što dodatno otežava pozivanje na izvanredne okolnosti.
Jasne formalne sankcije
Pravnici upozoravaju da bi jedino formalne sankcije na razini cijele EU omogućile efikasno prekidanje energetske ovisnosti. No, za donošenje takve odluke potrebna je jednoglasna suglasnost svih 27 članica EU. Slovačka i posebno Mađarska i dalje održavaju političke i gospodarske veze s Moskvom.
Mađarska je već javno obećala da će blokirati sve prijedloge sankcija u energetskom sektoru. Takav stav dodatno otežava donošenje zajedničke europske strategije za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. U međuvremenu, odvijaju se pravne bitke između Gazproma i europskih kupaca oko prekinutih isporuka i neplaćenih obveza.
Prema dostupnim sudskim dokumentima, vrijednost ovih sporova dostiže iznos od oko 18,5 milijardi eura. Tvrtka Ember objavila je podatke koji pokazuju da će uvoz ruskog plina u EU porasti za 18 posto tijekom 2024. godine. Unatoč službenim planovima, europska energetska ovisnost o Rusiji ne jenjava očekivanom brzinom.
Prema pisanju portala Biznis, ovaj paradoks dodatno komplicira napore za stvaranje energetski neovisne Europe. Dok se političke izjave zalažu za prestanak suradnje, ekonomski interesi još uvijek održavaju veze aktivnima. Uspostava jedinstvenog stava unutar EU ključna je za ostvarenje energetskih ciljeva u narednim godinama.
