Utorak, 16 srpnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Europska centralna banka o poskupljenju EURa i ostalim pokazateljima

Europska centralna banka na zasjedanju održanom prošli četvrtak 14. travnja u Frankfurtu odlučila je ne povećati referentnu kamatnu stopu, ali se očekuje da će se navedeno desiti do kraja godine, nakon što bude okončan masivan program otkupa obveznica, koji je bio poticaj za gospodarski rast u prethodnih nekoliko godina. Na pitanje oko rasta kamatnih stopa predsjednica Eurpske centralne banke, Christine Lagarde je odgovorila:
Po pitanju povećanja kamtnih stopa na tržištu, dopustite mi da vam kažem da se držimo našeg plana, a to smo učinili i prilikom ove sjednice Upravnog vijeća. Redoslijed i dinamika koje smo dogovorili, je da završimo kupnju obveznica izdanih u programu APP (Asset purchase program), a nakon toga će odlučiti o povećanju kamatne stope. Sjećam se da su me prošli put, u povodu posljednje konferencije za novinare o monetarnoj politici, pitali konkretno što se podrazumijeva pod “neko vrijeme poslije”. Ponavljam ono što sam tada rekla. Neko vrijeme poslije – služi našoj odlučnosti da imamo izbor, vrijeme i fleksibilnost, što znači da to “neko vrijeme poslije” može biti između tjedan dana do nekoliko mjeseci. I dalje vrijede ista pravila.” Završila je Legarde na ovu temu.

Christine Lagard predsjednica Europske centralne banke
Christine Lagarde predsjednica Europske centralne banke

Najava rasta europske referentne kamatne stope je signal da poskupljuje euro i da će se povećati skala kamatnih stopa na euro. Bit će skuplji svi bankarski proizvodi kreditnog karaktera izraženi u eurima, odnosno oni sa valutnom klauzulom.
Vjerojatno će do kraja godine doći do povećanja skale kamatnih stopa, a na našem tržištu je najvažniji euribor za koji su vezani krediti u eurima. Definitivno se da zaključiti da je
vrijeme jeftinog novca iza nas. Na to će se morati priviknuti i poduzetnici, ali i država. Povećat će se trošak zaduživanja i servisiranja duga.

Što se tiče ostalih tema, evo zaključaka s navedenog sastanka:

Rat u Ukrajini

Ruska agresija na Ukrajinu uzrokuje gospodarske probleme, u Europi i šire. Sukob i s njim povezana neizvjesnost uvelike opterećuju povjerenje gospodarstva i potrošača. Poremećaji u trgovini dovode do novih nestašica materijala i inputa. Rastuće cijene energije i roba smanjuju potražnju i usporavaju proizvodnju. Kako će se gospodarstvo razvijati, bitno će ovisiti o tome kako će se sukob razvijati, o učinku sadašnjih sankcija i mogućim daljnjim mjerama. Istodobno, gospodarsku aktivnost i dalje podupire ponovno otvaranje gospodarstva nakon krizne faze pandemije. Inflacija je značajno porasla i ostat će visoka tijekom sljedećih mjeseci, uglavnom zbog naglog rasta troškova energije. Inflacijski pritisci su se pojačali u mnogim sektorima.
Na sastanku je ocijenjeno da podaci koji su pristigli od posljednjeg sastanka potvrđuju očekivanja da bi neto kupovina obveznica u okviru našeg programa (APP) trebala biti zaključena u trećem tromjesečju. Gledajući unaprijed, naša monetarna politika ovisit će o pristiglim podacima i našoj procjeni izgleda za razvoj. Upravno vijeće poduzet će sve potrebne radnje kako bi ispunio mandat ECB-a da teži stabilnosti cijena i da pridonese očuvanju financijske stabilnosti.

Ekonomska aktivnost

Gospodarstvo eurozone poraslo je za 0,3 posto u posljednjem tromjesečju 2021. Procjenjuje se da je uzrok blagog rasta tijekom prvog tromjesečja 2022., uglavnom zbog ograničenja povezanih s pandemijom. Nekoliko čimbenika ukazuje da nas čeka usporen rast i u narednom razdoblju. Rat već opterećuje povjerenje gospodarstva i potrošača, uključujući neizvjesnosti koje donosi. Budući da cijene energije i roba naglo rastu, kućanstva se suočavaju s višim troškovima života, a poduzeća su suočena s višim troškovima proizvodnje. Rat je stvorio nova uska grla, dok novi set pandemijskih mjera u Aziji pridonosi poteškoćama u lancu opskrbe. Neki sektori se suočavaju sa sve većim poteškoćama u nabavci svojih inputa, što ometa proizvodnju. Međutim, postoje i kompenzacijski čimbenici koji podupiru tekući oporavak, kao što su kompenzacijske fiskalne mjere i mogućnost da kućanstva crpe ušteđevine koje su akumulirali tijekom pandemije. Štoviše, ponovno otvaranje onih sektora koji su najviše pogođeni pandemijom i snažno tržište rada s više zaposlenih i dalje će podržavati prihode i potrošnju.
Podrška fiskalnoj i monetarnoj politici ostaje izazovna, posebno u ovoj teškoj geopolitičkoj situaciji. Osim toga, uspješna provedba investicijskih i reformskih planova u okviru programa EU Next Generation ubrzat će energetske i zelene tranzicije. To bi trebalo pomoći u poboljšanju dugoročnog rasta i otpornosti eurozone.

Inflacija

Inflacija je u ožujku porasla na 7,5 posto, s 5,9 posto u veljači. Cijene energije porasle su nakon izbijanja rata i sada su 45 posto iznad razine od prije godinu dana. Navedeni rast cijena i dalje je glavni razlog visoke stope inflacije. Tržišni pokazatelji upućuju na to da će cijene energije u bliskoj budućnosti ostati visoke, ali će se potom donekle smanjiti. Cijene hrane također su naglo porasle. To je zbog povećanih troškova prijevoza i proizvodnje, posebice veće cijene gnojiva, koji su dijelom povezani s ratom u Ukrajini.
Poskupljenja su postala sve raširenija. Troškovi energije povećavaju cijene u mnogim sektorima. Uska grla u ponudi i normalizacija potražnje kako se gospodarstvo ponovno otvara također nastavljaju vršiti pritisak na povećanje cijena. Mjere temeljne inflacije posljednjih su mjeseci porasle na razine iznad dva posto. Neizvjesno je koliko će porast ovih pokazatelja biti trajan, s obzirom na ulogu privremenih čimbenika povezanih s pandemijom i neizravne učinke viših cijena energije.
Tržište rada nastavlja se poboljšavati, a nezaposlenost je u veljači pala na povijesno najnižu razinu od 6,8 posto. Oglasi za posao u mnogim sektorima još uvijek signaliziraju snažnu potražnju za radnom snagom, no rast plaća je općenito prigušen. S vremenom bi povratak gospodarstva u puni kapacitet trebao podržati brži rast plaća. Dok različite mjere dugoročnih inflacijskih očekivanja proizašle iz financijskih tržišta i stručnih istraživanja uglavnom iznose oko dva posto, početni znakovi revizija iznad ciljanih u tim mjerama zahtijevaju pomno praćenje.

Procjena rizika

Iako se rizici povezani s pandemijom smanjuju, rat bi mogao imati još jači učinak na gospodarsko raspoloženje i mogao bi dodatno pogoršati ograničenja na strani ponude. Konstantno visoki troškovi energije, zajedno s gubitkom povjerenja, mogli bi smanjiti potražnju i ograničiti potrošnju i ulaganja više od očekivanog.
Rizici rasta koji okružuju izglede za inflaciju također su se pojačali, osobito u bliskoj budućnosti. Rizici za srednjoročne inflacijske izglede uključuju pomake u inflatornim očekivanjima iznad cilja, povećanje plaća viši od očekivanog i trajno pogoršanje uvjeta na strani ponude. Međutim, ako bi potražnja u srednjem roku oslabila, to bi smanjilo pritisak na cijene.

Financijski i monetarni uvjeti

Financijska tržišta su bila vrlo nestabilna od početka rata i uvođenja financijskih sankcija. Tržišne kamatne stope porasle su kao odgovor na promjenjive izglede za monetarnu politiku, makroekonomsko okruženje i dinamiku inflacije. Troškovi financiranja banaka nastavili su rasti. Istodobno, dosad nije bilo ozbiljnih napetosti na tržištima novca, niti manjka likvidnosti u bankarskom sustavu erozone. Iako su ostale na niskim razinama, kamatne stope banaka na kredite za pravne i fizičke osobe počele su pokazivati blagi rast tržišnih kamatnih stopa. Kreditiranje fizičkih osoba taste, posebno kupnja nekretnina. Tijekovi kreditiranja pravnih osoba su se stabilizirali.
Anketa Europske centralne banke provedene u komercijalnim bankama u eurozoni o kreditiranju izvještava da su kreditni kriteriji za kreditiranje pravnnih osoba i za stambene kredite fizičkih osoba generalno pooštreni u prvom tromjesečju 2022. godine, budući da zajmodavci postaju sve zabrinutiji zbog rizika s kojima se njihovi klijenti suočavaju u neizvjesnom okruženju. Očekuje se da će se kreditni kriteriji dodatno pooštriti u narednim mjesecima, zbog faktora nepovoljnog ekonomskog utjecaja ruske agresije na Ukrajinu i viših cijena energije.

Zaključak

Ukratko, rat u Ukrajini ozbiljno utječe na gospodarstvo eurozone i značajno je povećao neizvjesnost. Utjecaj rata na gospodarstvo ovisit će o tome kako će se sukob razvijati, o učinku sadašnjih sankcija i mogućim daljnjim mjerama. Inflacija je značajno porasla i ostat će visoka tijekom sljedećih mjeseci, uglavnom zbog naglog rasta troškova energije. Vrlo smo pažljivi na trenutne neizvjesnosti i pomno pratimo pristigle podatke u odnosu na njihove implikacije na srednjoročne izglede inflacije. Kalibracija naših pravila ostat će ovisna o podacima i odražavati našu procjenu izgleda u razvoju. Spremni smo prilagoditi sve naše instrumente unutar našeg mandata, uključujući fleksibilnost ako je to opravdano.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno