Zemlje EU nastojat će narednih dana pokazati jedinstven stav protiv carine predsjednika SAD Donald Trump-a. Vjerovatno će odobriti prvi set ciljanih protumjera na uvoz iz SAD u vrijednosti do 28 milijardi dolara, od zubnog konca do dijamanata.
Takav potez bi značio da se EU pridruži Kini i Kanadi u nametanju carina kao mjere upozorenja SAD u ranoj eskalaciji onoga za što neki strahuju da će postati globalni trgovinski rat. Poskupljenje robe za milijarde potrošača i guranje gospodarstava širom svijeta u recesiju.
Blok od 27 zemalja suočava se sa uvoznim carinama od 25 posto na čelik, aluminijum i automobile i “recipročnim” carinama od 20 posto od srijede, 9. travnja, za gotovo svu drugu robu.
Trumpove carine pokrivaju oko 70 posto izvoza EU u SAD – u ukupnoj vrijednosti prošle godine od 532 milijarde eura. Vjerojatno s carinama na bakar, farmaceutske proizvode, poluprovodnike i drvo.
Europska komisija, koja koordinira trgovinsku politiku EU, predložit će članicama sutra poslije podne listu američkih proizvoda na koje će se uvesti dodatne carine kao odgovor na Trump-ove tarife na čelik i aluminij, a ne na šire recipročne namete.
Burbon je na posebnom nišanu EU
Predviđeno je da ta lista uključuje američko meso, žitarice, vino, drvo i odjeću, kao i žvake, konac za zube, usisivače i toalet papir.
Jedan proizvod koji je dobio više pažnje i razotkrio neslogu u bloku je burbon. Komisija je odredila tarifu od 50 posto, što je navelo Trumpa da zaprijeti kontratarifom od 200 posto na alkoholna pića u EU ako blok nastavi dalje.
Izvoznici vina Francuska i Italija izrazili su zabrinutost. EU, čija se ekonomija u velikoj mjeri oslanja na slobodnu trgovinu, želi osigurati široku potporu za svaki odgovor kako bi na kraju nastavila pritisak na Trump-a da uđe u pregovore.
Luksemburg će sutra biti domaćin prvog političkog sastanka u cijeloj EU od Trump-ove objave o sveobuhvatnim carinama. Tada će ministri odgovorni za trgovinu iz 27 članica EU razmijeniti mišljenja o uticaju i najboljem odgovoru.
Diplomate EU rekle su da je glavni cilj sastanka da se izađe s ujedinjenom porukom o želji da se s Washington-om pregovara o ukidanju carina, ali i spremnosti da se odgovori kontramjerama ako to ne uspije.
“Naš najveći strah nakon Bregzita bili su bilateralni dogovori i prekid jedinstva, ali kroz tri ili četiri godine pregovora to se nije dogodilo. Naravno, ovdje imate drugu priču, ali svako može da vidi interes za zajedničku komercijalnu politiku”, rekao je neimenovani diplomata EU.
