Utorak, 16 srpnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Faruk Hadžić za Financa.ba: reforma poreznog sustava i ubrzavanje procesa digitalizacije mogu ubrzati ekonomski razvoj BiH

Faruk Hadžić je dekan i predavač na Fakultetu za ekonomiju na Univerzitetu SSST. U redovnom ste kontaktu sa studentima, kakva Vam se čini njihova perspektiva, vide li se u današnjoj Bosni i Hercegovini?

Kroz redovan kontakt s studentima na Fakultetu za ekonomiju na Univerzitetu SSST, primjećujem raznolike perspektive i ambicije među njima. Većina studenata pokazuje dubok interes za ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, istovremeno izražavajući želju da pronađu načine kako mogu aktivno doprinijeti njenom ekonomskom razvoju. Ti mladi ljudi donose sa sobom energiju i entuzijazam te su spremni učiti i raditi kako bi ostvarili svoje ciljeve.

Međutim, postoji i segment studenata koji razmišlja o mogućnostima izvan granica zemlje. S obzirom na globalnu povezanost i dinamičnost tržišta rada, oni istražuju prilike koje im nude druge zemlje i tržišta. Ta otvorenost prema internacionalnim mogućnostima pokazuje da mladi ljudi prepoznaju globalnu perspektivu i žele se pripremiti za rad u internacionalnom okruženju.

Uloga naše obrazovne institucije je pružiti podršku svim studentima, bez obzira na njihovu perspektivu. Osiguravamo im znanje, vještine i alate koji će im omogućiti da budu konkurentni i da ostvare svoje ciljeve, bilo da se odluče za karijeru u Bosni i Hercegovini ili u inozemstvu. Važno je poticati ih da sanjaju veliko i da svoje ambicije pretvore u stvarnost, bilo gdje se odluče nastaviti svoj profesionalni put.

Za razliku od studenata što Faruk Hadžić misli, koji su najveći ekonomski izazovi Bosne i Hercegovine u narednih godinu, dvije dana?

Bosna i Hercegovina se suočava s nizom kompleksnih ekonomskih izazova, a neki od ključnih problema koji će vjerojatno dominirati sljedećih godina uključuju potrebu za strukturnim reformama, unapređenjem investicijskog okruženja, te rješavanjem nezaposlenosti i ekonomske nejednakosti. Jedan od ključnih izazova je potreba za strukturnim reformama, prije svega reforma poreskog sistema. Poboljšanje poslovnog okruženja, olakšavanje procedura za osnivanje i vođenje poslovanja, te unapređenje pravosudnog sistema bit će ključni koraci u privlačenju domaćih i stranih investicija. S druge strane, nezaposlenost, posebno među mladima, i dalje ostaje značajan problem. Potrebne su mjere usmjerene ka stvaranju više radnih mjesta, podršci poduzetništvu te obrazovanju i programima osposobljavanja koji odgovaraju potrebama tržišta rada.

Rješavanje ovih izazova zahtijevat će koordinirane napore vlasti, privatnog sektora te akademskih i civilnih institucija kako bi se stvorilo stabilno i održivo ekonomsko okruženje koje će poticati rast i razvoj Bosne i Hercegovine.

Faruk Hadžić za Financaba
Faruk Hadžić za Financaba

Po Vašem mišljenju što u ovom trenutku je najveća zapreka za ekonomsku konkurentnost Bosne i Hercegovine u usporedbi s razvijenim državama u našem okruženju, te članicama EU?

Jedna od ključnih prepreka za ekonomsku konkurentnost Bosne i Hercegovine u usporedbi s razvijenim državama u okruženju i članicama EU je nedostatak strukturnih reformi i efikasnog institucionalnog okvira. Prvo, birokratija i nedostatak efikasnosti u javnom sektoru često usporavaju procese, od onih vezanih uz pokretanje poslovanja do donošenja odluka, što stvara prepreke za ulaganja i poslovnu aktivnost, a to je opet ključno za ekonomski napredak.

Drugo, nedostatak stabilnog i predvidljivog regulatornog okvira otežava planiranje i ulaganje, posebno za strane investitore. Nedostatak pravne sigurnosti i spora administracija često odvraćaju investicije koje bi inače mogle doprinijeti ekonomskom rastu. Ovdje treba navesti jedan pozitivan primjer iz prošle godine, kada jedna kompanija – Adriatic Metals bila pojedinačno najveći direktni strani investitor u državu, doprinoseći tako direktno rekordnoj godini po direktnim stranim investicijama u BiH.

Treće, obrazovni sistem zahtijeva modernizaciju kako bi se uskladio s potrebama tržišta rada. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama industrije i tehnološkim napretkom ključno je za stvaranje radne snage koja je konkurentna na globalnom tržištu.

Nadalje, politička nestabilnost i nedostatak dugoročne strategije za ekonomski razvoj također su značajne prepreke. Kontinuirane promjene u političkim smjerovima i nedostatak konsenzusa o dugoročnim ciljevima mogu otežati dosljedno provođenje ekonomskih reformi.

U medijima su dostupne informacije da se ekonomske sile poput Njemačke suočavaju sa smanjenom potrošnjom, krediti su gospodarskim društvima nedostupniji, vidljivo je i da najveće ekonomije putuju ka recesiji. Jeli izvjesno očekivati recesiju u nekom obliku i u Bosni i Hercegovini u narednih godinu dana?

Prognoziranje ekonomske budućnosti je izuzetno kompleksno, pogotovo s obzirom na mnoge promjenljive faktore. Situacija u globalnim ekonomijama može utjecati na manje ekonomije poput Bosne i Hercegovine, ali to ne mora nužno značiti direktno prenošenje istih problema.

U slučaju globalne recesije, Bosna i Hercegovina može osjetiti određene posljedice, primarno kroz pad izvoza i investicija, što može dovesti do smanjenja ekonomskog rasta. To se upravo osjeti u ovoj godini zbog recesije u više zemalja Evropske unije, prije svega Njemačke, koja je vrlo značajan vanjsko-trgovinski partner BiH. Ključno je da vlasti prepoznaju potencijalne izazove i da pripreme odgovarajuće politike kako bi ublažile negativne efekte moguće globalne recesije. To može uključivati implementaciju fiskalnih politika, podršku domaćoj potražnji, diversifikaciju izvora ekonomske aktivnosti te poticanje investicija i inovacija.

Vidite li Vi neke makroekonomske izazove koje danas još ne vidimo kao prijetnju, a koje će izazvati sukob na Bliskom Istoku ili neko drugo dešavanje?

Dok gledamo na makroekonomske faktore, mogu postojati neki potencijalni izazovi koji bi mogli utjecati na geopolitičke dinamike u Bliskom Istoku ili drugim regijama. Na primjer, ekonomska nestabilnost zbog zavisnosti od resursa poput nafte može stvoriti napetosti među zemljama u regiji, pogotovo ako dođe do promjena u cijenama ili potražnji za tim resursom.

Nadalje, međunarodni odnosi i konkurencija između globalnih sila za utjecaj u regiji mogu povećati geopolitičke napetosti. Ovi faktori mogu biti potencijalni izazovi koji bi mogli doprinijeti političkim ili vojnim sukobima, ali predviđanje specifičnih događaja na temelju makroekonomskih faktora ostaje izazovno. Sukobi su često rezultat kompleksnih interakcija različitih faktora te zahtijevaju širi kontekst analize kako bi se potpuno razumjeli.

Faruk Hadžić za Financaba
Faruk Hadžić za Financaba
Faruk Hadžić za Financaba
Faruk Hadžić za Financaba

Kada Faruk Hadžić treba objasniti svojim studentima koje su komparativne prednosti bavljenja privredom u Bosni i Hercegovini u usporedbi s modernom Europom?

Kada govorim studentima o komparativnim prednostima bavljenja privredom u Bosni i Hercegovini u usporedbi s modernom Europom, ističem nekoliko ključnih aspekata. Prvo, specifična geografska pozicija zemlje može biti prednost. Bosna i Hercegovina se nalazi na raskrižju različitih kultura i tržišta, što može otvoriti mogućnosti za raznolike trgovinske veze i poslovne prilike. Ta blizina različitim tržištima može biti korisna za razvoj internacionalnih poslovnih veza.

Drugo, resursi i prirodna ljepota zemlje nude potencijal za sektore kao što su turizam, poljoprivreda ili energetika. Raznolikost resursa pruža osnovu za raznolike ekonomske aktivnosti, što može biti komparativna prednost u odnosu na neke druge zemlje. Treće, fleksibilnost i agilnost mlade radne snage u Bosni i Hercegovini mogu biti ključne za inovacije i prilagodbu novim tržišnim zahtjevima. Start-up kultura i potencijal za tehnološki razvoj pružaju mogućnost za ulazak u moderna tržišta i prilagođavanje novim trendovima.

Iako moderna Europa i razvijene zemlje imaju napredne infrastrukture i veću stabilnost, Bosna i Hercegovina može ponuditi agilnost, kulturnu raznolikost te fleksibilnost koja omogućuje prilagodbu promjenama. Razumijevanje ovih specifičnih prednosti pomaže studentima da sagledaju širu sliku i prepoznaju prilike koje nudi ekonomski angažman u Bosni i Hercegovini.

Jako puno se ulaže danas u obnovljive izvore energije u Europi, pa i u Bosni i Hercegovini. Zaista je pohvalno da pratimo moderne trendove. Međutim, vidite li Vi  neke rizike, posebno u investicijama u solarne elektrane kojih je najviše, jer zahtijevaju i najmanja ulaganja između ostaloga? 

Ulaganje u obnovljive izvore energije, poput solarnih elektrana, ima niz prednosti, ali postoje i određeni rizici koji se mogu pojaviti, osobito u kontekstu ulaganja u solarne projekte koji zahtijevaju manja početna ulaganja. Jedan od ključnih rizika je varijabilnost performansi solarnih elektrana, što može biti posljedica promjenjive proizvodnje energije ovisno o vremenskim uvjetima. Na primjer, oblačni dani ili sezonske varijacije mogu utjecati na količinu energije koju solarna elektrana proizvodi. To može predstavljati izazov u postizanju konzistentnog i pouzdanog protoka energije.

Drugi rizik je vezan za tehnološki napredak. Brzi tehnološki razvoj može dovesti do zastarijevanja postojećih solarnih tehnologija, što može smanjiti vrijednost i konkurentnost postojećih investicija u solarne elektrane. Također, ekonomska zavisnost o poticajima ili subvencijama može biti rizična. Promjene u politici ili smanjenje poticaja za obnovljive izvore energije mogu značajno utjecati na profitabilnost i održivost solarnih projekata, posebno ako su ulaganja temeljena na tim poticajima.

Postoji li neka industrija ili gospodarska grana za koju smatrate da nikako nismo iskoristili resurs i razvili je način koji smo trebali, te iskoristili sve resurse koje posjedujemo?

Industrije ili ekonomske grane često imaju potencijal za daljnji razvoj ili unapređenje korištenja resursa. Turizam ima ogroman potencijal u Bosni i Hercegovini zbog bogate kulturne baštine, prirodnih ljepota i povijesnih lokaliteta. Međutim, postoji prostor za unapređenje infrastrukture, promocije i diversifikacije turističke ponude kako bi se maksimalno iskoristio turistički potencijal zemlje.

Također, sektor informacijske tehnologije (IT) ima potencijal za daljnji rast i razvoj. Sve ove grane imaju potencijal za dodatni razvoj i unapređenje kroz pravilna ulaganja, tehnološke inovacije i jačanje infrastrukture. Iskorištavanje tih potencijala može biti ključno za daljnji ekonomski rast i diversifikaciju gospodarstva Bosne i Hercegovine.

Koje bi dvije stvari sadašnja Vlada trebala zamijeniti kako bi se ekonomska & poslovna klima poboljšala?

Odgovor je vrlo kratak i jednostavan, reforma poreskog sistema i ubrzavanje procesa digitalizacije i pružanja online usluga građanima i privredi. Ove dvije stvari mogu ubrzati ekonomski razvoj BiH.

Za kraj, imate li neku literaturu koju preporučili svakom malom i srednjem poduzetniku da pročita, nešto što je na vas ostavilo dojam? 

Generalno preporučujem tri knjige, koje možda nemaju baš direktne veze sa ekonomijom, ali mogu promijeniti u velikoj mjeri način razmišljanja.

  1. “Bogat otac, siromašan otac” – Robert T. Kiyosaki: Ova knjiga se fokusira na finansijsku pismenost i pruža različite perspektive o novcu, ulaganjima i stvaranju bogatstva. Nudi fundamentalne lekcije o tome kako sagledati novac i financije na drugačiji način, potičući čitatelje da razvijaju svoje financijsko znanje.
  2. “Vladalac” – Niccolò Machiavelli: Ovo klasično djelo fokusira se na političku filozofiju i strategiju. Iako može biti specifično za političke sfere, knjiga nudi važne lekcije o strategiji, vođenju i upravljanju moći, što se može primijeniti na različite poslovne situacije.
  3. “Umijeće ratovanja” – Sun Tzu: Ova drevna knjiga o ratovanju sadrži principe strategije i upravljanja sukobima. Iako je prvotno pisana za ratne situacije, mnogi njeni principi primjenjivi su i u poslovnom svijetu, naglašavajući važnost strategije, taktike i fleksibilnosti.

Svaka od ovih knjiga pruža vrijedne lekcije koje se mogu primijeniti izvan specifičnih tema o kojima govore. “Bogat otac, siromašan otac” potiče na razmišljanje o novcu i investicijama, “Vladalac” naglašava važnost strategije i vođenja, dok “Umijeće ratovanja” donosi principima koji se mogu primijeniti na šire poslovne situacije. Svaka knjiga može obogatiti i proširiti pogled na poslovni svijet iz različitih perspektiva.

Autor: Uredništvo financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno