Financijska psihoterapija nije novost, iako u posljednjim godinama postaje sve značajnija tema. Ova specijalizacija, koja pomaže ljudima da bolje razumiju i upravljaju svojim emocijama u odnosu prema novcu, postaje sve traženija. Financijski terapeuti, koji pomažu klijentima da usmjere svoje stavove i ponašanja prema financijama, sve su prisutniji.
Pohlepa kao psihološki i društveni fenomen
Vicky Raynal jedna je od poznatih psihoterapeutkinja koja se specijalizirala za ovu vrstu terapije. Raynal, koja prakticira u Londonu, nudi pristup temeljen na psihodinamskoj terapiji. U svom opisu rada kaže: “Pomoći ću vam da dublje razumijete sebe i probleme s kojima se suočavate, te ću vas voditi u procesu promjena kako biste živjeli ispunjenijim životom.” Jedno od njenih specifičnih područja interesa je odnos ljudi prema novcu.
Novac u terapiji može se pojaviti u različitim oblicima. Klijenti mogu osjećati neprestanu potrebu za gomilanjem bogatstva, iako im to ne donosi ispunjenje. Neki su prošli kroz financijsku traumu, dok drugi pate od prekomjernog trošenja. Također, česti su i sukobi oko novca u međuljudskim odnosima. Raynal koristi psihoterapijske tehnike kako bi pomogla klijentima da prepoznaju i mijenjaju svoj emocionalni odnos prema novcu.
Jedan od ključnih pojmova u financijskoj psihoterapiji je pohlepa, koja kroz povijest nije izbjegavala pažnju filozofa i psihologa. Mnogi su različito gledali na ovu osobinu. Neki su je smatrali pokretačem gospodarskog rasta, dok su drugi vidjeli njezine destruktivne posljedice, poput nejednakosti i korupcije. Raynal piše da psihoanalitičari vjeruju da želja za gomilanjem bogatstva proizlazi iz kombinacije unutarnjih potreba i vanjskih društvenih pritisaka. Pohlepa često ne ispunjava svoja obećanja, ostavljajući čak i bogate osobe praznima i nezadovoljnima.
Pohlepa kao pokretač i destruktivna sila
Iako je pohlepa, kao osobina, često negativno shvaćena, neki, poput Gordona Gecka u filmu Wall Street (2010.), vide je kao pozitivan pokretač. Geckova poznata rečenica: „Pohlepa je dobra“ i u kontekstu novca često se koristi kao opravdanje za ambiciju. Međutim, mnogi smatraju da pohlepa može biti vrlo destruktivna. Svi su svjesni da može dovesti do nepravde, korupcije i društvenih kriza.
Pohlepa i novac povezani su i s preživljavanjem. Evolucijski psiholozi smatraju da pohlepa potiče na stjecanje imovine koja povećava socijalni status i time šanse za privlačenje partnera. Ipak, John Maynard KeynesJohn Maynard Keynes je engleski ekonomist, novinar i financi..., poznati ekonomist, smatrao je da je želja za novcem zapravo oblik ludila. Prema njegovom mišljenju, novčana motivacija često se predstavlja kao društveno korisna, iako u stvarnosti može biti destruktivna.
Raynal spominje i Ottoa Fenichela, koji je davne 1938. godine tvrdio da kapitalizam tjera ljude na akumulaciju bogatstva. U njegovom viđenju, ljudska potraga za novcem nije samo rezultat vanjskih faktora, nego i unutarnjih, poput narcisoidnih potreba. Iako novac može biti simbol moći i samopouzdanja, Raynal naglašava da u društvu onaj koji posjeduje novac često dobiva poštovanje i moć.
Religija i njezin utjecaj na odnos prema novcu
Religija također oblikuje naš odnos prema novcu. U mnogim religijskim učenjima, poput kršćanstva i budizma, pohlepa je osuđivana. Kršćanstvo je čak pohlepu smatralo smrtni grijeh, dok u budizmu predstavlja jedan od tri uzroka ljudske patnje. U Dantovom Paklu, škrtci i rasipnici su smješteni u isti krug, što simbolizira da oba pristupa bogatstvu vode do istog problema – nemogućnosti umjerenog upravljanja resursima.
Pohlepna težnja za novcem često ne donosi ono što ljudi traže. “Novac nije mogao donijeti ljubav, unutarnju vrijednost ili sreću”, piše Raynal u svojoj knjizi o novcu. Priča o kralju Midi, poznata iz grčke mitologije, izvrsno prikazuje posljedice pretjerane želje za bogatstvom. Mida, koji je poželio da sve što dotakne postane zlato, završava u gladi i propasti, jer bogatstvo samo po sebi ne može zadovoljiti osnovne ljudske potrebe.
Priča o Midi prenosi snažnu poruku: novac ne donosi sreću. Težnja za njime može postati prokletstvo i destruktivna sila. Dioniz, bog koji je ispunio Midinu želju, pokazuje dvije strane iste medalje: uživanje i opasnost od pretjerivanja. Raynal ističe kako pohlepa može biti poput vina – donosi užitak, ali i uništenje ako se ne kontrolira.
U svojoj knjizi Money on Your Mind: The Psychology Behind Your Financial Habits, Raynal piše da mnogi ljudi miješaju pohlepu sa strahom i tjeskobom. Tek kada se prizna da postoje dublji emocijski pokretači želje za više, moguće je promijeniti ponašanje. Priznavanje ove unutarnje borbe prvi je korak prema izlječenju.
Iako mnogi smatraju da im novac može donijeti sreću ili unutarnje zadovoljstvo, Raynal podsjeća da novac nije na prodaju. Ova filozofija priznaje iluziju koju stvara naš odnos prema novcu. Bez obzira na bogatstvo, mnogi ostaju prazni i nezadovoljni, jer ono što su željeli nije moguće kupiti.
Na kraju, mnogi klijenti i dalje traže sreću u bogatstvu, iako to nije uvijek put do ispunjenja, prenosi Bonitet. U tom procesu, financijska psihoterapija pomaže u razumijevanju dubokih emocionalnih veza prema novcu, čime otvara vrata za promjenu i unutarnji mir.
