Globalna trgovina u 2024. očekuje dosegnuti rekordnih 33 trilijuna dolara, što je povećanje od 1 bilijun dolara. To je rezultat godišnjeg rasta od 3,3 posto, navodi UNCTAD u izvješću za prosinac. Povećanje je pogurano rastom trgovine uslugama, koja je skočila za sedam posto i pridonijela rastu od 500 milijardi dolara. Robna razmjena bilježi skromniji rast od dva posto te još nije dostigla vrhunac iz 2022.
Razvijene zemlje predvodile su rast u trećem kvartalu zahvaljujući stabilnoj potražnji i boljim uvjetima poslovanja. Njihov uvoz porastao je za tri posto, a izvoz za dva posto. Japan je ostvario najveći kvartalni skok izvoza robe od pet posto te godišnji rast izvoza usluga od 13 posto. U SAD-u, uvoz robe povećao se za četiri posto na godišnjoj i tromjesečnoj razini, dok je izvoz porastao za dva posto godišnje. Europska unija nastavila je rast trgovine uslugama, s pozitivnim trendovima uvoza i izvoza tijekom godine.
Izazovi zemalja u razvoju
S druge strane, zemlje u razvoju suočile su se s izazovima. Njihov je uvoz pao za jedan posto u trećem kvartalu. Trgovina među zemljama u razvoju, poznata kao jug-jug, također je pala za jedan posto, što je preokrenulo prethodne pozitivne trendove. Unatoč tome, robna razmjena na godišnjoj razini porasla je za tri posto.
Kina je zabilježila pad uvoza roba za jedan posto, dok je izvoz pao za dva posto. Ipak, izvoz usluga nastavio je rasti, s povećanjem od devet posto na kvartalnoj i godišnjoj razini. Kineski uvoz usluga porastao je za 17 posto u usporedbi s prošlom godinom. Indija je također imala pad uvoza robe za jedan posto, dok je izvoz pao za tri posto. Međutim, trgovina uslugama zabilježila je skroman rast od jedan posto na tromjesečnoj razini.
Trgovina u istočnoj Aziji stagnirala je s nulom u rastu uvoza i skromnim jednim posto rasta izvoza. Najviše su pridonijele industrije ICT-a i odjeće, dok je automobilski sektor pao. Trgovina komunikacijskom opremom porasla je za 13 posto u kvartalu, dok je godišnji rast bio samo jedan posto. Uredska oprema zabilježila je kvartalni rast od 13 posto, prateći snažan godišnji rast od 15 posto. Sektor odjeće pokazao je kontrast: kvartalno je rastao 14 posto, dok je godišnje pao pet posto.
Pad automobilske industrije
Automobilska industrija doživjela je pad trgovine od tri posto zbog smanjene potražnje. Ipak, očekuje se godišnji rast od četiri posto, unatoč izazovima. Trgovina energentima smanjila se za dva posto u kvartalu i sedam posto godišnje. Uvoz i izvoz metala pali su za tri posto na kvartalnoj i godišnjoj razini, prenosi Biznis.
Izgledi za globalnu trgovinu u 2025. godini mogli bi se pogoršati zbog trgovinskih sukoba i geopolitičkih napetosti. Američka politika mogla bi uzrokovati poremećaje kroz nove carine, što bi utjecalo na globalne lance vrijednosti. Najugroženije zemlje bit će one s najvećim trgovinskim suficitima, poput Kine s 280 milijardi dolara i Europske unije s 205 milijardi dolara. Indija i Vijetnam također su u riziku zbog suficita od 45 i 105 milijardi dolara.
Ostale zemlje s trgovinskim suficitom, poput Kanade (70 milijardi), Japana (70 milijardi), Meksika (150 milijardi) i Južne Koreje (50 milijardi), mogle bi osjetiti manje posljedice. Na to bi utjecale manje carine ili postojeći trgovinski sporazumi sa SAD-om.
Tečaj američkog dolara i promjene u makroekonomskoj politici dodatno povećavaju neizvjesnost. Ovi faktori mogli bi značajno utjecati na globalnu trgovinu tijekom iduće godine, zaključuje UNCTAD.
