Gmail ja početkom mjeseca napunio 20 godina. Bio je 1. travnja 2004. kada je Google objavio svoje poznato priopćenje za tisak. U priopćenju je objavio da beta korisnicima pušta uslugu e-pošte. Vjerojatno ste čitali kako je u to vrijeme većina ljudi mislila da se radi o prvotravanjskoj šali. Definitivno se činilo poprilično apsurdnim da Google pravi uslugu e-pošte koja korisnicima daje 1 GB prostora za pohranu. Bio je to astronomski iznos u vrijeme kada vas je većina servisa ograničavala na nekoliko megabajta.
Možda ste također čuli kako je Gmail nastao kao “projekt od 20 posto”. U osnovi, Google zahtijeva od inženjera da provedu jedan dan u tjednu radeći na projektu koji nije njihov posao. Zovu ih sporedni projekti. Naravno, uz Gmail, nekoliko Googleovih najvažnijih proizvoda proizašlo je iz tih sporednih projekata, poput Google Maps i AdSense.
U to je vrijeme pretraživanje bilo druga najpopularnija stvar koju su ljudi radili na internetu. E-mail je bio prva. Stoga ima smisla da bi Google, tvrtku čija je primarna djelatnost tražilica, moglo zanimati što može učiniti u vezi s jedinom stvari na koju ljudi provode još više vremena na internetu.
ideja potekla od pritužbe korisnika
Ono što je najzanimljivije u cijeloj stvari je to što gotovo da i nisu to napravili. Prema izvornom priopćenju za javnost – za koje su svi mislili da je šala – cijela je ideja potekla od pritužbe korisnika.
Inspiracija za Gmail došla je od Googleovog korisnika koji se žalio na lošu kvalitetu postojećih usluga e-pošte, prisjetio se Larry Page, suosnivač i predsjednik Googleovih proizvoda. “Žalila se što sve svoje vrijeme provodi popunjavajući poruke ili pokušavajući ih pronaći”, rekao je Page. “A kada to ne radi, mora brisati e-poštu kao luda kako bi ostala ispod obveznog ograničenja od četiri megabajta. Pa je pitala: ‘Zar vi ovo ne možete popraviti?'”
Odatle je jedan inženjer preuzeo izazov izgradnje usluge e-pošte koja je riješila tri najveća problema: pohranu, brzinu i pretraživanje. Ima smisla da Google izgradi uslugu e-pošte koja olakšava organiziranje i pretraživanje poruka. Ipak Google zna nešto o pretraživanju.
Najpopularnija usluga na svijetu
Stvar sa skladištenjem bila je naprosto luda. I upravo to je ono što je – više od svega drugog – natjeralo ljude da pomisle da je cijela priča prvotravanjska šala. Davanje 1 GB prostora za pohranu bilo je jednostavno nevjerojatno u svijetu u kojem bi vam vaš inbox mogao dopustiti da imate 15 MB poruka i privitaka. Kao rezultat toga, većina je ljudi morala redovito brisati poruke samo kako bi ostali ispod svog ograničenja i kako ne bi riskirali da ne mogu primiti nove e-poruke.
Googleovo rješenje bilo je da nikada više nećete morati brisati poruku e-pošte. I usluga je bila besplatna. Što je bila velika stvar s obzirom na to da je gotovo svaka druga usluga e-pošte naplaćivala za maleni dio prostora za pohranu i još nekoliko značajki.
Pošteno je reći da je Google riješio probleme e-poštom s kojima se većina ljudi u to vrijeme suočavala. Gmail je predstavljao veliku promjenu u odnosu na ono što je bilo prije njega. A usput je postao najpopularnija usluga e-pošte na planetu. Broji više od 1,5 milijardi korisnika.
Ako Googleov korisnik ima problema s e-poštom, imamo i mi. I dok je razvoj Gmaila bio malo kompliciraniji nego što smo očekivali, drago nam je što ga možemo ponuditi korisniku koji ga je tražio.
Sergey Brin, Googleov suosnivač i predsjednik tehnologije
Ovdje postoji očita lekcija
A to je da su često najbolji proizvodi oni koje napravite kao izravan odgovor na problem kupca. Možete imati sve planove proizvoda koje želite, ali ništa nije bolje od slušanja onoga što vaši kupci kažu da su njihovi pravi problemi i pronalaženja načina za rješavanje problema na koje se vaša konkurencija oglušila.
To se stvarno dogodilo u ovom slučaju. Googleov korisnik imao je pritužbu, a tvrtka je shvatila da to može riješiti na način na koji nijedna druga usluga e-pošte nije bila voljna. Nitko drugi nije bio voljan dati toliko prostora za pohranu. Nitko drugi nije izgradio bolju pretragu i organizaciju. I nitko ga drugi nije davao besplatno. Zbog toga se zapitate kojih bi još 1,5 milijardi korisničkih ideja moglo biti vani i čekati da netko posluša i kaže: “Hej, mogli bismo to popraviti.”
“Uz malo sreće”, kaže izvorno priopćenje za javnost, “Gmail će se pokazati popularnim za njih – i za izvornog korisnika koji je potaknuo ideju.” Očito jest. I sve to dugujemo tom “izvornom korisniku koji je pokrenuo ideju”.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: Financa.ba (prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak)
