Uzgoj i proizvodnja maslina u Hercegovini je jedna od važnijih privrednih grana, a uzgajivači će uskoro u Mostaru imati i centar za maslinarstvo, koji će im mnogo pomoći u poslu.
Prvi je ovo centar ovakvog tipa u Hercegovini, a bit će napravljen u sklopu projekta COOPeR, kojem je cilj uspostavljanje prekograničnog centra za masline, koji je posvećen zajedničkom istraživanju i razvoju na polju maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja.
“Unutar regionalnog projekta IPA bio je raspisan konkurs za jačanje konkurentnosti maslinarske proizvodnje u programskom području kroz prekograničnu saradnju. Riječ je o projektu koji obuhvata BiH, Hrvatsku i Crnu Goru. Gospodarska komora Federacije BiH je aplicirala i dobila projekt sa Županijskom komorom Split i Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita te s Maslinarstvom Boka iz Crne Gore“, kazala nam je Erina Lasić, direktorica Sektora za poljoprivredu i trgovinu u Gospodarskoj komori FBiH.
Vrijednost ovog projekta je 880.000 eura, najveći dio novca ide nositelju projekta, a to je Grad Mostar, gdje se gradi poslovna zgrada i polaže se poligon za sadnju i uzgoj maslina, s otprilike 30 sorti masline. Ovdje će se, kako je kazala Lasić, pratiti kako masline rastu, koji su njihovi zahtjevi za vlažnošću, za različitom strukturom zemljišta, a kasnije kada rodi i koliki su prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... ulja i drugo.
“Gospodarska komora FBiH u ovom projektu je imala zadatak da napravi mapiranje maslinika u cijeloj Hercegovini, počevši od Trebinja, preko Stoca, Ravnog, Neuma, Čapljine, Mostara, Ljubuškog i Gruda. To je završeno i pokazali smo u ovom projektu jasnu sliku stanja maslinarske proizvodnje na ovom području. Neki dijelovi Hercegovine imaju stogodišnje nasade maslina, ali je mnogo veći broj onih mladih koje imaju dobar kvalitet ulja“, istakla je Lasić.
U procesu mapiranja razgovarali su i s uzgajivačima koji su veoma zadovoljni činjenicom da je neko zainteresovan za njihovu proizvodnju, da se neko brine i da se pokazuje da maslinarska proizvodnja ima nadu.
“Predrasuda je da se maslinarstvom bave starije osobe, ali činjenica je da se veliki broj mladih sada uključio u ovaj posao, neki to rade kao dopunsku djelatnost, a neki iz hobija. Ono što je činjenica jeste i da od maslinarstva niko nije odustao“, dodala je Lasić.
Anketom koju su radili prikupili su podatke o tome ko se sve bavi maslinarstvom, gdje su maslinici smješteni, kolike su površine u pitanju, koje su sorte posađene, kakva je mogućnost navodnjavanja, koje su mjere njege, provodi li se redovna gnojidba, koliko se maslina proizvede, koliko se dobije ulja i tako dalje.
“Anketa je pokazala da 80% uzgajivača, s kojima smo razgovarali, želi proširiti svoj maslinik. Činjenica je da sve količine koje se proizvedu, i maslina i ulja, imaju svog kupca u Hercegovini, rijetko se to radi preko tržnih centara, uglavnom se to radi na kućnom pragu“, zaključila je Lasić.
