Utorak, 16 srpnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Hrvoje Serdarušić za Financa.ba: Poduzetnici moraju rasti sa svojim poduzećem

Hrvoje Serdarušić, nekadašnji bankar, danas uspješan privatni konzultant, financijski i računovodstveni stručnjak izdvojio je vrijeme da podijeli s nama svoja razmišljanja i znanja na područjima djelovanja. Prije svega, veliko je zadovoljstvo imati priliku čuti razmišljanja i stručne analize ovog dokazanog stručnjaka.

Gospodine Serdarušić, umjesto uvoda, molimo Vas da našim čitateljima pojasnite što je u fokusu Vašeg djelovanja danas i kakvu vrstu klijenata najviše savjetujete?

S prijateljem se često našalim, pa i napišem parafrazu jedne poznate izreke iz prošlog sistema: “Savjet ne tražim, niti bih ga dao!” Život te negdje dočeka i našali se s tobom, pa ja živim od davanja savjeta poduzećima. U doslovnom smislu, živim od znanja i iskustava koja sam stekao tijekom studija te 25 godina iskustva u bankarskim i konzultantskim vodama.

Savjetujem mala i srednja poduzeća. Pritom volim preuzeti odgovornost. Moji klijenti trebaju pomoć u vezi s financijskim upravljanjem, optimizacijom poslovanja i pripremom za investicije ili tržišno širenje. Bavim se i pronalaženjem financiranja, što ne obuhvaća samo kredit, već i pronalaženje novih vlasnika ili pronalaženje novih vjerovnika izvan bankarskih institucija. Najbrže rastući segment danas jest privatni dug.

Dugo sam radio u bankarstvu, pa razumijem obje strane i mogu olakšati komunikaciju između financijskog sektora i poduzeća, ili kako bi se to udžbenički reklo, između novčano suficitarnih i novčano deficitarnih jedinica.

Koje su, po Vašem mišljenju, najčešće greške malih poduzetnika?

One uključuju nedostatak jasnog poslovnog plana, loše upravljanje novčanim tokom, te preveliko oslanjanje na dugoročne kredite bez adekvatnog plana otplate. Često se zanemaruje i važnost marketinga i odnosa s kupcima, što može dovesti do stagnacije u rastu poslovanja.

No, to su pojavnosti, odnosno ono što je na površini. Mene više zanima jedno drugo dublje pitanje.

Vjerujem da mislite na stvaranje nove vrijednosti?

U pravu ste. O vrijednosti se razmišlja vjerojatno od prapočetaka ljudskog postojanja. Od Aristotela, Tome Akvinskog, Bacona, Lockea, Smitha pa sve do modernih teoretičara i praktičara. Ostvarivanje nove vrijednosti svrha je postojanja bilo kojeg poduzeća, inače ono uništava vrijednost i to ne samo za svoje vlasnike, nego za sve dionike. U dugom roku takva poduzeća ne ispunjavaju svoju svrhu i naprosto nestaju. Postoji određen dio poduzeća koji zbog neadekvatnog poslovnog i financijskog upravljanja skrenu s dobrog puta.

“Ostvarivanje nove vrijednosti svrha je postojanja bilo kojeg poduzeća, inače ono uništava vrijednost i to ne samo za svoje vlasnike, nego za sve dionike.”

Kada biste morali poslati malim poduzetnicima neki univerzalan savjet, koje je to područje iz kojeg im najviše nedostaje znanja?

Kad sam rekao da određen dio poduzeća skrene s dobrog puta, pritom sam više mislio, da se računovodstveno izrazim, na bilancu, a manje na račun dobiti i gubitka. Poduzetnici moraju rasti sa svojim poduzećem. Ako je ono krenulo kao mali obrt, onda ga ne možemo jednako voditi kao i kad naraste u, primjerice, srednje poduzeće. Pitanje bilance prvenstveno je pitanje usklađivanja ročnosti “prava” i obveza, odnosno da se izrazim financijski, imovine i dugova. Nemali broj puta to poduzetnici ne razumiju, pa onda postavljaju pitanja “pa gdje je moja dobit”. Upravo to pitanje dokazuje da ne razumiju dovoljno financije i da se posao njima događa te da poduzetnici tim poslom ne upravljaju, nego posao njima.

Univerzalan savjet bi bio da se educiraju u području financijskog upravljanja i planiranja. Mnogi poduzetnici imaju izvrsne ideje i energiju, ali im nedostaje znanje o tome kako učinkovito upravljati financijama, što često rezultira problemima u poslovanju koje sam naveo.

Hrvoje Serdarušić
Hrvoje Serdarušić
Imate li neki savjet za ljude koji žele ući u poduzetničke vode, ali nemaju dovoljno hrabrosti ili se možda dvoume? Na koje stvari po Vama moraju obratiti pažnju i koje preporuke biste im dali prije nego što donesu odluku?

Savjetujem da prije svega naprave detaljan plan i istraže tržište na koje žele ući. Trebaju biti spremni na izazove i neuspjehe te imati jasan plan kako ih prevladati. Također, važno je imati financijski plan i osigurati početni kapital koji će im omogućiti da prebrode prve teške mjesece.

Ne bojte se tražiti savjet od iskusnijih poduzetnika ili stručnjaka. Najveći trud neka usmjeravaju u prodaju. Sastanci, kave, ručkovi, umrežavanje isto tako, pa i konferencije.

Morate biti tamo gdje su vaši kupci, oni su stvarni vlasnici vaših poduzeća. Ona postoje da zadovolje određenu potražnju za uslugom ili proizvodom kojeg vi nudite. Kad to ne rade, prestaje i potreba za postojanjem tog poduzeća. Stoga, prodaja je najvažnija aktivnost.

Kad kažem prodaja, ne mislim na prostituiranje te sintagme i “uvaljivanje” pokvarene robe. Zaista mislim na pravo služenje vlastitim kupcima. Ako bih upotrijebio koncept iz marketinga, doživotne vrijednosti kupca (tzv. CLV), koje se primjenjuje sve više i u procjeni vrijednosti poduzeća, najveća vrijednost dolazi od ponavljajućih transakcija, od onih koji su najlojalniji. Poduzeća često troše budžete za promociju na krivom mjestu i troše vrijeme na one koji će samo jednom doći i kupiti nešto. To sve nadolazi s vremenom i nije lako sve odjednom svladati.

“Morate biti tamo gdje su vaši kupci, oni su stvarni vlasnici vaših poduzeća. Ona postoje da zadovolje određenu potražnju za uslugom ili proizvodom kojeg vi nudite. Kad to ne rade, prestaje i potreba za postojanjem tog poduzeća. Stoga, prodaja je najvažnija aktivnost.”

Kada razmišljate o okruženju Hrvatske, primjerice o Bosni i Hercegovini ili susjednim zemljama, koje su pozitivne, a koje negativne stvari za mala i srednja poduzeća?

Mislim da su pojave generalne neovisno o zemljama. Pozitivne strane uključuju rastuću potporu od strane državnih i lokalnih institucija, kao i dostupnost raznih fondova i poticaja za poduzetnike. Napominjem da se smatram zagovornikom teze da bi se poduzetnici što manje trebali oslanjati na državu, a država što manje miješati u način kako poduzetnici posluju.

Na praktičnoj razini, mi već desetljećima klizimo u sve veću umiješanost države u ekonomske procese, što se na praktičnoj razini vidi kako porezni prihodi, kao i proračunska ili budžetska potrošnja imaju sve veći udio u BDP-u u mnogim zemljama. Pozitivnu stranu vidim u tome što rastu profitne marže. Primjerice, prema podacima Statističkih godišnjaka Federacije BiH, vidim da profitabilnost raste zadnjih nekoliko godina, a nacionalni burzovni indeks se oporavio i vratio prešavši psihološku granicu od 1000 bodova početkom lipnja, pa se trenutno nalazi gdje je bio početkom 2024.

Očito da postoji određen potencijal na kojem se može graditi dalje. Negativne strane su, bez da ulazim u probleme i podjele koje postoje u Bosni i Hercegovini: birokratske prepreke, sporost administrativnih procesa i nedostatak infrastrukture koja bi podržala brži razvoj svih, pa i malih poduzeća.

Ako se sve gleda negativno, lako se odustane od potrage za boljim. Konkretno, iako kreditni rejting Bosne i Hercegovine nije u zoni investicijskog rejtinga, s čime se i Hrvatska u prošlosti hrvala, ipak je nedavno došlo do povećanja ocjene i poboljšanja izgleda.

Moj su profesionalni interes poslovni subjekti. Pregledom statistika u Registrima poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, vidim da broj novootvorenih subjekata raste proteklog desetljeća. Baš bi na tom optimizmu trebalo dalje graditi. Da parafraziram Bertolta Brechta, tko se bori, može pobijediti, a tko se ne bori, već je unaprijed izgubio. Namjerno ne citiram originalnu “tko se bori, može izgubiti”, jer ljudski mozak se lakše veže uz pozitivan pojam.

“Ako se sve gleda negativno, lako se odustane od potrage za boljim.”

Što mislite, koji su najveći izazovi koji očekuju europsku ekonomiju u narednom desetljeću? Što bi nam mogle biti najveće prijetnje?

Nisam od onih koji će ponavljati, za mene već izlizanu frazu “prilagodba ekonomija klimatskim promjenama i prelazak na održive izvore energije”. Mogao bih krenuti kao veliki skeptik na kraticu “ESG”. Srećom, nisam sam: pozivam se na svjetski autoritet iz područja financija, Aswatha Damodarana. ESG je izrastao iz domene tzv. kapitalizma dionika (stakeholder capitalism), koji danas postaje središnja struja u odnosu na dioničarski kapitalizam (shareholder capitalism). Prvi sve više izrasta u svojevrsnog tlačitelja i gušitelja slobode poduzetništva.

Nitko razuman ne želi, da se tako izrazim, piti otrovanu vodu i udisati loš zrak ni sebi ni svojoj djeci. Rekao bih da je veći problem u kratici ovaj “G” (governance ili upravljanje) nego u E (environmental ili okolišni). Europa je globalni prvak u regulaciji ili da budem potpuno direktan, preregulaciji. Da se našalim malo oko nadolazećeg izazova umjetne inteligencije i parafraziram nedavni podcast Marca Andreessena (Mosaic, Netscape) i Tylera Cowena, umjetna inteligencija nema šanse kad dođe u sukob s regulacijom, zakonima, radničkim pravima i sindikatima.

Po meni, veći izazov od toga su demografske promjene, kao što su starenje i gubitak domicilnog stanovništva. One bi mogle stvoriti pritisak na mirovinske, socijalne i zdravstvene sustave, ali i naglu promjenu kulture. Geopolitička nestabilnost i sve jači trgovinski sukobi također predstavljaju prijetnje. Nalazimo se u fazi redefiniranja globalnih odnosa i paradigmi. Naravno, nemoguće je ignorirati sve veće oscilacije vremenskih prilika. No ljudi su bili uvijek domišljati i kreativni, pa bih se više pouzdao u kreativni ljudski duh koji i takve izazove može nadvladati nego se prepustio globalnom jaukanju “ah, propasmo!”

Demografske promjene bi mogle stvoriti pritisak na mirovinske, socijalne i zdravstvene sustave, ali i naglu promjenu kulture.

Nedavno je ECB prvi put u povijesti smanjila kamatne stope prije FED-a. Po Vašem mišljenju, što je motiv ECB-a da napokon bude liberalniji? Očekujete li da će se trend smanjenja kamatnih stopa u Europi nastaviti do kraja godine i hoće li SAD slijediti navedeni primjer?

Motivacija ECB-a leži u pokušaju poticanja gospodarskog rasta i suzbijanja deflacije, koja se već pojavila u dijelu proizvođačkih cijena. Inflacija je, s druge strane, prešla u područje usluga i neće ju lako biti suzbiti. S obzirom na to da je u EU niži ekonomski rast u odnosu na SAD, ECB mora paziti da ne uđe u zonu jakog slabljenja eura u odnosu na dolar prevelikim smanjenjem stopa. To bi značilo skuplju naftu, što može lako potaknuti novi ciklus inflacije.

ECB će čekati FED. Što se tiče SAD-a, oni se oslanjaju na podatke, umjesto da usmjeravaju tržišta. Burzovni indeksi su na povijesnom maksimumu, obećanje koje dolazi od diskontiranja budućnosti kojom upravlja umjetna inteligencija je veliko. Treba reći kako main street gotovo da i nema neki rast, manje od 0,9 % od početka godine do 25. lipnja, prema indeksu Russell 2000. On je indeks srednje velikih poduzeća.

Najpoznatiji, S&P500 indeks, narastao je 14,9 % u istom razdoblju. No, kad se isključi “velikih 7”, odnosno tehnološke kompanije, onda se vidi da se rast praktično može pripisati ovoj maloj, odabranoj grupi. FED pažljivo prati ekonomske pokazatelje: uvjeren sam da je vještom i odmjerenom retorikom njegov čelnik, Jerome Powell, otklonio recesiju potkraj 2023., kada se špekuliralo da meko slijetanje nije moguće. Bio sam sličnog razmišljanja.

Uz ovako visoke kamatne stope koje su još uvijek iznad povišenih stopa inflacije, ekonomija vodeće sile svijeta i dalje se nalazi u restriktivnom monetarnom okruženju, što bi po definiciji trebalo hladiti ekonomiju. Ipak, ona je i dalje snažna. Stoga FED kalkulira i važe prije donošenja odluke o smanjenju stopa. Već je nekoliko puta u zadnjih par godina tržišno očekivanje jako promijenjeno jer FED odbija podlegnuti tržišnim očekivanjima. O tome često pišem na svom blogu, Serdarusic.com.

U devetom mjesecu se planira zanimljiva konferencija u Mostaru. Možete li našim čitateljima otkriti malo više detalja vezanih za sam događaj?

Nedavno sam bio u Mostaru i potaknuo organizaciju takve konferencije. Oduševljen sam otvorenošću i dobrotom lokalnih ljudi. Sve je krenulo kad mi se javio čitatelj bloga s upitom oko tretmana visine diskontne stope u investicijskim projektima. Komunikacija je bila brza i neposredna, pa sam osjetio da trebam doći u Mostar radi nečeg većeg.

Hvala Davoru Vidačku i svim prijateljima u Mostaru na tome što žele organizirati jednu takvu konferenciju. Ona će biti početkom rujna i fokusirat će se na razvoj poduzetničkih vještina i financijskog upravljanja za poduzetnike. Cilj je pružiti praktične savjete i alate koji će im pomoći da unaprijede svoje poslovanje. Radionicu će voditi iskusni stručnjaci iz različitih područja, a sudionici će imati priliku za umrežavanje i razmjenu iskustava.

Još će se čuti o tome, koliko čujem od organizatora, a ne sumnjam da će biti vrhunska. Moje predavanje bit će uvodno na konferenciji, pa se jako radujem ponovo doći u Mostar i vidjeti drage ljude.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno