Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji i eurozoni u ožujku je pala za jedan posto na godišnjoj razini. Dok je na mjesečnoj razini blago porasla, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Eurostata.
U odnosu na ožujak lani, najsnažnije je pala proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 8,3 posto u eurozoni odnosno za 7,5 posto u EU. Značajniji pad bilježio je i sektor netrajnih dobara za široku potrošnju. Za 7,0 posto u eurozoni i za 5,1 posto u EU, prenosi hrportfolio. A pad je zabilježen i u proizvodnji energije, za 3,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute te za 2,6 posto u Uniji.
Najblaži pad bilježila je industrija intermedijarnih dobara. Za 2,3 posto u eurozoni i za 2,2 posto u EU u odnosu na prošlogodišnji ožujak. Rast proizvodnje zabilježen je jedino u industriji kapitalnih dobara, za 1,8 posto u eurozoni te za 1,5 posto u EU.
Finska s najsnažnijim padom na godišnjoj razini
Među zemljama EU čijim je podacima Eurostat raspolagao, Finska je bilježila najsnažniji pad proizvodnje na godišnjoj razini, za 7,7 posto. Slijede Bugarska i Austrija s padom od 7,6 odnosno 7,0 posto. U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku pala za 5,0 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.
Najsnažniji je, pak, porast proizvodnje bio u Irskoj, za 37 posto u odnosu na prošlogodišnji ožujak. No, Eurostat uz to napominje da je ta zemlja provela reviziju medotologije sezonskog usklađivanja podataka o industrijskoj proizvodnji. Slijede Cipar i Rumunjska gdje je uvećana za 8,5 odnosno 3,5 posto.
Na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja blago porasla
U odnosu na veljaču, industrijska proizvodnja u EU u ožujku je porasla za 0,2 posto, a u eurozoni za 0,6 posto.
Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najviše je u ožujku na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 12,8 poto. Slijede Belgija i Luxembourg s rastom od 6,8 odnosno 4,5 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku porasla za 1,5 posto, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, nakon snažno 4,6-postotnog pada u veljači. Najbliže zemlje tom rastu bile su Švedska s 1,4 posto te Malta s 1,6 posto.
Najsnažniji pad industrijske proizvodnje u ožujku bilježila je Slovenija, za 5,9 posto. Slijede Poljska i Danska s padom od 5,1 odnosno 4,3 posto.
