Časopis Banke&Biznis donosi interview sa Jelenom Ristić, regionalnom direktoricom Mastercarda, koji prenosimo u cijelosti.
Jelena Ristić, direktorica za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard, osvrnula se na trendove koji su obilježili 2021. godinu, posebno kada su u pitanju beskontaktna i online plaćanja, te digitalna transformacija u platnoj industriji, a naročito u segmentu malih i srednjih poduzeća. Ona govori o sigurnosnim standardima koji Mastercard mrežu čine otpornom i pouzdanom ali i o tome kako sa svojim timom uvijek nastoji podržati lokalne projekte koji potiču financijsku inkluziju i održiv ekonomski rast zajednice.
- Poštovana gospođo Ristić, da li su se navike naših sugrađana promijenile tijekom perioda produžene pandemije i koliko pratimo globalne trendove kada su u pitanju bezgotovinska plaćanja?
– Promjene korisničkih navika i novi digitalni trendovi definitivno ne zaobilaze BiH, a kontinuirano se radi i na unaprjeđenju nivoa financijske edukacije svih učesnika u platnom ekosistemu jer prepoznavanje mogućnosti koje digitalne tehnologije donose svima, ubrzava dalju digitalnu transformaciju u pozitivnom smjeru. Naše posljednje MasterIndex BiH istraživanje pokazalo je da su beskontaktna plaćanja platnim karticama i mobilnim telefonima realnost za 84% građana, a ispitanici navode da su ovakve metode plaćanja jednostavnije, sigurnije, te da smanjuju rizike.
Posebno je bezgotovinski način plaćanja porastao tijekom produženog perioda pandemije. Građani posebno koriste beskontaktne metode kod najčešćih svakodnevnih plaćanja poput onih u supermarketima, čak 61%, što je je direktna posljedica okolnosti koje nam diktira pandemija. Na globalnoj razini gotovo sedam od deset potrošača kaže da će njihov prelazak na digitalno plaćanje vjerojatno biti trajan. Ljudima je potreban pristup novim mogućnostima digitalnih plaćanja više nego ikada, a kompanija Mastercard nastavlja raditi na tome da nove tehnologije učini pristupačnim svima, uz insistiranje na edukaciji. Imamo brojne pozitivne primjere iz bliskog susjedstva, a jedan takav je i uvođenje upotrebe kartica za plaćanje na pijacama u Srbiji, a naša želja je da se ovakvi trendovi prenesu i na tržište Bosne i Hercegovine.
- Mala i srednja poduzeća čine ključni generator razvoja privrede i rasta lokalne ekonomije, period pandemije je za njih bio posebno izazovan, kako biste ocijenili situaciju u Bosni i Hercegovini po pitanju stepena digitalizacije poslovanja MSP sektora?
– Mi u Mastercardu na digitalnu transformaciju gledamo kao na neophodnost na svim tržištima, a kako vidimo, pandemija je itekako uticala na njeno ubrzavanje jer je bila svojevrstan katalizator promjena a posebno u pogledu poslovanja poduzetnika, kako malih i srednjih, tako i velikih kompanija. Dakle, novonastale okolnosti su definitivno ubrzale realnu „digitalnu transformaciju“ i može se reći da je to rijetka pozitivna stvar u vezi sa pandemijom.
Kako su građani počeli u većoj mjeri da plaćaju i kupuju online, tako su i proizvođači i trgovci u internetu vidjeli dodatni kanal promocije i plasiranja svojih proizvoda, pa trend otvaranja online prodavaonica raste iz dana u dan. Naše posebno MasterIndex istraživanje o utjecaju kartičnih plaćanja na MSP sektor u BiH pokazalo je da 55% malih i srednjih poduzeća na nivou BiH prihvata kartična plaćanja, no prihvat kartica je i dalje mnogo češći u fizičkim radnjama u odnosu na online prihvat. Gotovo polovina poduzetnika čije smo mišljenje dobili tokom istraživanja prepoznaje pojednostavljenje poslovnih aktivnosti kao glavnu prednost kartičnog prihvata, dok je za trećinu njih to mogućnost daljeg širenja poslovanja.
Sve su to pozitivni pokazatelji ali itekako ima i prostora za unaprjeđenje, posebno u pogledu smanjenja prihvatnog jaza i na tome se mora raditi u budućnosti. Stoga je više nego ikada bitno da se malim i srednjim poduzećima pomogne kroz usklađivanje regulative sa njihovim realnim potrebama, stručnim programima podrške za pokretanje web trgovina ili uvođenje POS terminala kroz kreiranje prilagođenih bankarskih paketa u skladu sa djelatnostima poduzetnika – ali ponavljam, prije svega kontinuirana edukacija u pogledu korištenja novih tehnologija.
- Imajući u vidu konstantan rast uporabe digitalnih kanala u našoj zemlji i globalno, korisničko iskustvo je od presudne važnosti. Šta je to što Mastercard čini da ta plaćanja budu prije svega sigurna i sa najvišom razinom zaštite od zlouporaba?
– Sigurnost je temelj svega što Mastercard radi i mi konstantno unaprjeđujemo mehanizme zaštite koje primjenjujemo na svako plaćanje, počevši od toga da sve naše fizičke kartice koriste čip i PIN tehnologiju, što je standard platne industrije, preko implementacije tehnologija tokenizacije i biometrije u mobilna plaćanja, do oslanjanja na pasivnu i aktivnu biometriju i umjetnu inteligenciju kada su online plaćanja u pitanju. Međutim, u BiH je trenutno još uvijek u velikoj mjeri u primjeni tradicionalni način sprječavanja zloupotreba, kroz predefinirana, često vrlo kruta pravila, koja određuju koja transakcija može da bude odobrena ili odbijena.
S obzirom na to da je broj digitalnih plaćanja značajno u porastu, upravo iz tog razloga, biometrija je oblast kojom se mi u Mastercardu bavimo već duže vrijeme, kroz razvoj različitih rješenja baziranih na ovom načinu autentifikacije. Povjerenje mora biti temelj svake nove tehnologije i svake nove usluge, a ono se stvara besprijekornim iskustvom, tako se ljudi ohrabruju da prihvate promjene, bilo da se radi o beskontaknom plaćanju gradskog parkinga, kupovini ulaznice za festival mobilnim novčanikom ili uplati donatorskog iznosa putem web platforme… Navike se mijenjaju nikad brže a Mastercard je tu da ih podrži kroz primjenu jednostavnih, sigurnih i pametnih tehnoloških rješenja. Vjerujemo da su ovo rješenja koja pored povećanja ukupnog nivoa zaštite digitalnog ekosistema, prije svega čine svakodnevni život naših korisnika lakšim i sigurnijim.
- Dakle, nove tehnologije, ako su široko prihvaćene, mogu pružiti nadu u bolju budućnost. Mastercard potiče digitalnu transformaciju kako bi podržao promjene na bolje globalno ali i u okviru jedne zajednice, ali šta je to što praktično činite u pogledu osnaživanja ranjivih skupina?
– Dugoročno gledano, mi želimo pomoći u izgradnji inkluzivne, digitalne ekonomije od koje će koristi imati svi članovi zajednice, tako što transakcije činimo sigurnim, jednostavnim, pametnim i pristupačnim. Shvatamo koliko je svijet međusobno povezan i svjedoci smo da je naša posvećenost filnatropskim ciljevima direktno povezana sa našim uspješnim poslovanjem.
Primjer za to je kampanja koju smo pokrenuli sa SOS Dječijim selima u BiH, kroz koju želimo podstaknuti naše korisnike na online donacije tako što ćemo svaki iznos uplaćen putem platforme www.sos-ds.ba uvećati za 10KM. Ovo partnerstvo i kampanju realiziramo stavljajući u funkciju dobročinstva sve ključne funkcionalnosti digitalnih plaćanja i nadamo se da ćemo na ovaj način dosegnuti nove korisnike i inspirirati ih da nam se pridruže u stvaranju pozitivnih promjena u životima djece u SOS Dječijim selima u BiH. Želja nam je da dosadašnje donatorstvo i pomoć koja se prikupljala na različite načine podignemo na jedan viši nivo ali i da utičemo na to da podignemo prosjek donacije po stanovniku.
Ujedno mislim da je ovo lijep način da zaključimo još jednu vrlo izazovnu godinu i optimistično uđemo u Novu, jer ima li ljepšeg osjećaja od tog kad malim gestom možemo učiniti veliki doprinos za nekog u svojoj zajednici, a posebno još ukoliko se radi o djeci.
