Tijekom zadnjih 50 godina, tri velika vala dugova zaprijetila su svjetskoj populaciji. Radilo se o tri teške ekonomske krize koje su trajale godinama. Možemo li očekivati još jednu?
Južna Amerika pretrpjela je izgubljeno desetljeće tijekom 1980-ih. Azija je bila pogođena oštrim padom zbog dužničke krize tijekom 90-ih godina. Globalna financijska kriza 2008. godine detaljno je “prodrmala” cijeli svijet.
Četvrti val dužničke krize mogao bi biti posljedica pandemije virusa korona, tijekom koje su svijetske vlade odbacile pravila zaduživanja. Sve u cilju održavanja domaćinstava i gospodarstava, te nivoa potrošnje.Problem visoke zaduženosti kasnije se ublažio kako se svjetsko gospodarsto oporavljalo. Ipak, problemi sad dolaze na vidjelo, pišu Nezavisne.
Globalni dug se rapidno povećava
Međunarodni monetarni fond (MMF) vjeruje da će globalni javni dug do kraja desetljeća porasti na iznos jednak globalnom bruto domaćem proizvodu. Godine 2005. javni dug svijeta iznosio je 20 posto globalnog BDP-a.
Ukupan dug, uključujući zaduživanje vlada, domaćinstava i poduzeća, sada iznosi 307 biliona dolara. Zanimljivo, prvih šest mjeseci ove godine povećao se za deset biliona dolara. Četvrtinu novog duga preuzele su najrazvijene zemlje poput SAD-a i Velike Britanije.
Istovremeno, globalni rast usporava. Ovo znači da zemlje ne mogu računati na povećanje BDP-a kako bi olakšale otplatu dugova i smanjile njihov udio u BDP-u.
Emre Tiftik, direktor u Međunarodnom institutu za finacije kaže za britanski Telegraph kako su zemlje postale ovisne o zaduživanju. Svi se modeli rasta zapravo temelje na uzimanju novog duga.
Više kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... povećale su troškove servisiranja duga. Budući da neki i dalje pozajmljuju ogromne iznose kako bi pokrili razliku između poreznih prihoda i javne potrošnje. Ovo čini izrazito nervoznima bankare i ekonomiste.
Jamie Dimon, izvršni direktor JP Morgana, jedne od najvećih banaka na svijetu, upozorio je prošlog tjedna da je zaduživanje širom svijeta previsoko.
Gledam finansijsku situaciju i fiskalno trošenje, veće je nego ikad, s najvišim nivoima državnog duga koje smo ikad imali. I postoji taj osjećaj nadmoćnosti da centralne banke i vlade mogu upravljati svim tim stvarima, ali treba biti oprezan.
Jamie Dimon, izvršni direktor JP Morgan
Slabije razvijene zemlje koje su isključene s međunarodnih tržišta kapitala već su na rubu kolapsa zbog visokih dugova. Svjetska banka je tijekom i nakon pandemije svrstala je u skupinu jako rizičnih čak 73 zemlje svijeta. Od pobrojanih, samo Mongolija i Uzbekistan ovog su mjeseca uspjeli dogovori refinanciranje dugova. U nekim afričkim zemljama više od 50 posto državnih prihoda odlazi na otplatu kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... po inozemnim i domaćim dugovima.
Opsesija zaduživanjem ima cijenu
Za razvijene ekonomije, cijena zaduživanja znači i slabiji rast. Manje novca za financiranje javnih usluga jer sve više novca poreznih obveznika odlazi na otplatu dugova. Primjer Velike Britanije je najbolji. U studenom 2020. godine, troškovi kamata na dug procjenjivali su se na 25 milijardi funti.
Sadašnja procjena govori da će na otplatu kamata otići čak 94 milijarde funti. Jednostavna matematika govori da će troškovi otplate kamata iznositi 4,5 posto BDP-a. Ovo je veći trošak nego za trajanja i nakon Drugog svjetskog rata. Procjena je da će troškovi kamata na dug Velike Britanije ove godine premašiti cijeli budžet za obrazovanje.
Situacija nije ništa bolja u Europskoj uniji. Osim duga, tu su i drugi demografski izazovi, borba s padajućom produktivnošću i sve teže privlačenje investicija. Rizik je, prema ekonomistima, da nas čeka izgubljeno desetljeće jer smo prvu polovicu 2020-tih praktički izgubili. Sad je pitanje hoćemo li izgubiti i drugu.
