Imate pravo na posao koji vas obogaćuje i usrećuje, a ne koji vas obezvrjeđuje. Rukovoditelji i zaposlenici u organizacijama diljem svijeta prihvatili su pretpostavku da su plaća i druge ugovorene nagrade sve što trebate očekivati od posla (i sve što dugujete svojim zaposlenicima). Te da je nerealno nadati se manje opipljivim prednostima poput povjerenja, poštovanja, autonomije, uljudnosti i mogućnosti pozitivnog utjecaja na druge. Ovaj osiromašeni pogled na posao odražava se na stavove i ponašanja na radnom mjestu a to iscrpljuje zaposlenike. Također, zarobljava ljude u poslovima koji štete njihovoj dobrobiti i samosvijesti.
Kada su uvjeti i zahtjevi s kojima se susrećete na poslu, poput radnog opterećenja, razine autonomije i normi međuljudskog ponašanja, veći od onoga s čime se možete nositi prijeti vam „burnout“. Takozvano izgaranje ima tri komponente: iscrpljenost (gubitak energije), cinizam (gubitak entuzijazma) i neučinkovitost (gubitak samopouzdanja i sposobnosti za izvođenje). Ali ne morate doživjeti sve tri da biste pretrpjeli ozbiljne posljedice. Na primjer, ako ne vjerujete u temeljne aktivnosti, vodstvo i kulturu svoje organizacije, vjerojatno ćete se osjećati demoralizirano čak i ako još uvijek dobro funkcionirate na poslu.
Burnout je poput žarišta zarazne bolesti
Pokušaji da se smanji ili spriječi burnout primarno padaju na pojedince. Ipak, istraživanja pokazuju da posao i organizacijski čimbenici koji su uvelike izvan kontrole pojedinog zaposlenika doprinose burnoutu jednako kao i osobni čimbenici. Ljudi će najvjerojatnije doživjeti izgaranje suočeni s uvjetima kao što su nerealno velika opterećenja, niske razine kontrole posla, neuljudnost, maltretiranje, administrativne gnjavaže, niska društvena podrška, loši organizacijski resursi, voditelji pod stresom i negativno ponašanje vodstva.
Organizacije s povećanim burnoutom kod radnika poput žarišta su zaraznih bolesti. Mnogi ljudi pokazuju simptome, a štetni učinci odjekuju u cijelom sustavu odnosa među zaposlenicima. Kako na radnom mjestu tako i izvan njega. Nažalost, za razliku od sustavnih medicinskih odgovora koji ublažavaju epidemije, „prijenosnici“ burnouta u organizaciji često prolaze ispod radara. A zaposlenici koji pate prepušteni su da se sami snalaze najbolje što znaju.
Stoga može doći trenutak kada će napuštanje posla ili organizacije biti najbolji mogući način djelovanja kao odgovor na burnout.
Kako ćete znati kada je vrijeme da odete?
Razmišljanje o sljedećim pitanjima može vam pomoći da odlučite trebate li napustiti posao.
Omogućuje li vam vaš posao/poslodavac da budete najbolja verzija sebe?
Održivi posao iskorištava vaše prednosti i pomaže vam da postignete svoj vrhunac. Jedno od najkonzistentnijih demoralizirajućih iskustava je rad u uvjetima koji ograničavaju izvedbu na razinu znatno ispod potencijala zaposlenika. Na primjer: preveliko opterećenje, proturječni ciljevi, nejasna očekivanja, neadekvatni resursi i nedostatak podrške rukovoditelja.
Stalne prepreke dobrom učinku sprječavaju ljudsku potrebu za perfekcijom. Nadalje, kada izgorjevate na poslu, pružate manje vrijednosti nego što biste pružili radeći u uvjetima koji su pogodniji za vaš učinak i angažman. Kada počnete sve više izgarati vaša motivacija pada i postajete manje učinkoviti. Ne samo da organizacija šteti vama, nego i vi štetite organizaciji. Izgaranje je poput loše veze: kada radni odnos više nije koristan ni za jednu stranu, a izgledi za njegovo ponovno oživljavanje su slabi, možda je vrijeme da odete.
Koliko je vaš posao/poslodavac u skladu s vašim vrijednostima i interesima?
Kada doživite osjećaj usklađenosti između svojih vrijednosti i interesa i vrijednosti i potreba vaše organizacije, veća je vjerojatnost da ćete pronaći smisao i svrhu u svom radu. S druge strane, kada niste usklađeni, vjerojatno nećete dobiti podršku koja vam je potrebna za dobar učinak. Vaš uspjeh u karijeri pati. Vrijednosti vašeg poslodavca koje oslikavaju ponašanje rukovoditelja i praksa donošenja odluka sukobljavaju se s vašim temeljnim obvezama autentičnosti, autonomije, stvaranja pozitivnih promjena i olakšavanja uspjeha na poslu. Iako ponekad postoje mali načini na koje možete doprinositi, pomagati drugima i uživati u trenutcima zadovoljstva, sve skupa može vam se činite poprilično turobnim. Umjesto da pokušavate vrtlariti u pustinji, potražite plodno tlo negdje drugdje kako biste uzgojili plodove za kojima čeznete.
Kako izgleda vaša budućnost na vašem poslu/organizaciji?
Odmaknite se i uzmite u obzir dugoročnu perspektivu kako biste procijenili jeste li naišli na kratkoročno tešku situaciju ili na dugoročni pad. Prepoznajete li se u starijim članovima organizacije? Pružaju li vam viziju vaše budućnosti koja daje nadu? Nekada vas mogućnost da živite u realnosti koju žive neki od vaših starijih kolega može ispunjavati strahom. Ako uočite nekoliko starijih kolega koji su bili očigledno oslabljeni svojim poslom, često bolesni i stalno negativni, trebao bi vam se upaliti alarm za uzbunu. Vjerojatno ne želite tako završiti. Ne želite da vaša budućnost u organizaciji bude stagnacija.
Koliko vas košta burnout?
Burout može uzeti ozbiljan danak vašem zdravlju, uspješnosti, izgledima za karijeru, psihološkom blagostanju i odnosima. Negativne emocije koje donosite kući mogu naštetiti vašem braku i obiteljskim odnosima, kao i vašem duševnom miru. Ako niste sigurni kakav utjecaj burnout može imati na vas, pokušajte pitati svog partnera, članove obitelji i bliske prijatelje za njihovo stajalište.
Nakon razmatranja ovih pitanja, ako zaključite da je napuštanje posla ili organizacije pravi put za vas, već ste na pola puta. Možda danas nećete moći odustati. Ali možda je danas dan kada počinjete postavljati temelje. Počnite dodatno štedjeti, ažurirajte svoj životopis, obratite se svojim kontaktima, proširite glas da biste željeli novi posao, potražite trenera ili se prijavite za online tečaj.
Izvor: Harvard Business Review
