Neki poslovi imaju vrlo jasne granice između toga kada ste “uključeni” i kada ste “isključeni”. Kod drugih su pak granice nejasne – ili potencijalno nepostojeće. Zbog toga je biti neometen poslom, osobito psihički, veliki izazov.
Tako, dok sjedite za večerom a vaša kći priča priču o svom danu, vi umjesto da je slušate, pitate se je li stigao e-mail od vašeg šefa. To može značiti da vrijeme koje ste mogli potrošiti na spavanje, vježbanje ili razgovor sa suprugom provodite zalijepljeni za svoj laptop. I može izgledati kao da svoj poslovni život održavate u redu, dok su vaše financije ili dom u neredu jer nemate vremena za neke redovne stvari poput plaćanja računa.
Varijacije ovise o vašem poslu, radnoj kulturi i suradnicima. Ipak, u većini slučajeva možete smanjiti koliko se osjećate rastreseno poslom tijekom vašeg slobodnog vremena.
Izazovite sami sebe da postupno implementirate ove promjene i vidite koliko možete ostaviti svoj posao na poslu – fizički i mentalno:
Korak 1: definirajte “poslije radnog vremena”
Ako imate tradicionalni posao od 8 do 4, radno vrijeme vam je određeno. Ali ako radite u okruženju s fleksibilnim radnim vremenom, morat ćete dobro razmisliti o tome kada želite raditi i kada to ne radite. Ako vaš poslodavac ima određeni broj sati za koje se očekuje da ćete raditi svaki tjedan, počnite tako što ćete vidjeti kako uskladiti te sate s vašim fiksnim osobnim obvezama, kao što je odvođenje djece u školu ili na izvannastavne aktivnosti ili sudjelovanje u satu vježbanja u kojem stvarno uživate. Kada trebate započeti i zaustaviti se kako biste definirali odgovarajuće radno vrijeme?
S druge strane, ako vaša tvrtka nema određeno vrijeme koje morate odraditi – recimo, freelancer ste – ali vaš posao i dalje zauzima gotovo sve vaše isprepleten je kroz sve vaše sate u danu, uzmite obrnuti pristup. Razmislite koliko sati želite za aktivnosti kao što su spavanje, vježbanje, obitelj, prijatelji, čišćenje, financije itd. Zatim pogledajte koliko vremena trebate rezervirati na dnevnoj i tjednoj razini da biste se uklopili u te osobne prioritete. To zatim definira parametre kada želite biti “van radnog vremena”.
Korak 2: Mentalna jasnoća
Zatim, provjerite je li vam mentalno jasno što je to što trebate učiniti i kada ćete to dovršiti. To uključuje mjesto gdje ćete zapisivati mnoge zadatke koje trebate obaviti. To moe biti u bilježnici, aplikaciji za upravljanje zadacima, sustavu za upravljanje projektima ili u vašem kalendaru. Važno je da noću ne ležite u krevetu pokušavajući se sjetiti svega što je na vašoj mentalnoj listi obaveza.
Kada imate ovaj popis, isplanirajte svoj posao. To bi moglo značiti određivanje vremena za rad na izvješću. Određivanje vremena u kalendaru za pripremu za sastanke sljedećeg dana. Ili jednostavno planiranje određenih sati koje ćete rezervirati za obavljanje vlastitog posla umjesto za sudjelovanje na sastancima ili odgovaranje na tuđe zahtjeve. Ovo planiranje smanjuje tjeskobu da će nešto pasti u vodu ili da ćete propustiti rok.
Završni dio povećanja vaše mentalne bistrine je završetak na kraju radnog dana. Za to vrijeme pregledajte svoju dnevnu listu obaveza i kalendar kako biste bili sigurni da je sve što se apsolutno mora obaviti završeno. Također brzo pregledajte svoje e-mailove kako biste bili sigurni da su sve hitne poruke obrađene prije nego što napustite ured. Nekim ljudima je dobro da to učine kao posljednju stvar tog dana, recimo 15 do 30 minuta prije izlaska. Drugima je bolje staviti podsjetnik u svoje kalendare sat ili dva prije nego što moraju otići. To im daje više vremena za završetak.
Korak 3: Komunicirajte sa svojim kolegama
U nekim situacijama na poslu možete postaviti jasnu granicu izvan radnog vremena, na primjer, nakon 18 sati nisam dostupan. Ali u drugim situacijama granice su mnogo manje jasne.
Za one u situacijama u kojima možete imati jasnu granicu između poslovnog i privatnog, probajte izravno komunicirati sa svojim kolegama. Na primjer, možete reći: “Obično odlazim s posla u 18 sati, pa ako me kontaktirate nakon tog vremena, možete očekivati da ću vam se javiti negdje nakon 9 ujutro sljedećeg radnog dana”. U nekim slučajevima i vaši postupci to mogu dati do znanja. Ako se nikad ne javite između 18 i 9 ujutro, to će dovesti do zaključka da u tom periodu niste dostupni.
Ali za druge, koji imaju poslove koji zahtijevaju stalnu povezanost, možda ćete htjeti postaviti neke smjernice za kontrolu načina na koji ljudi dolaze do vas, čime se smanjuju neželjeni kontakti. Na primjer, možete reći: “U redu je slati mi SMS-ove s pitanjima tijekom dana, ali nakon 18 sati, pošaljite mi e-mail umjesto SMS-a osim ako je situacija doista hitna.”
Slično tome, ako imate vrlo fleksibilan raspored u kojem uzimate duže pauze tijekom dana za stvari poput odlaska u teretanu ili da pokupite djecu nakon škole, potaknite ljude da dopru do vas na određene, preferirane načine koje vi uspostavite. Na primjer, “Postoji nekoliko trenutaka tijekom dana kada sam odsutan. Ako trebate brzi odgovor, nazovite me ili pošaljite poruku.” U ovakvim slučajevima znat ćete da će vas samo najvažniji posao omesti u vašim osobnim ili obiteljskim obaveza putem hitnog poziva ili SMS-a. Svoju pažnju na posao koji nije hitan možete usmjeriti onda kada budete imali više vremena.
Korak 4: Posao završite na poslu
Možda se čini ludim ovo reći, ali mnogi doživljavaju “pravi posao” kao nešto što rezerviraju za poslije 16 sati. Nakon što svi drugi napuste ured ili za navečer nakon što im djeca odu na spavanje. Ljudi imaju takav način razmišljanja jer se ovo vrijeme može činiti kao nekoliko dragocjenih sati u kojima nitko ne navrati u vaš ured da vas nešto pita. Ali ako se želite prestati osjećati ometeno poslom nakon radnog vremena, svoj posao trebate zapravo obaviti tijekom dana.
Dovršavanje radnji pod korakom mentalne jasnoće odvest će vas daleko naprijed u tom procesu. Stvarno čuvajte svoje vrijeme. Odvojite vrijeme za projektni rad. Odredite vrijeme u svom kalendaru za odgovaranje na e-mailove. A ako nastavak zahtijeva odlazak na posao na mjesto koje nije vaš ured, učinite to. Ugovarajte i održavajte sastanke sami sa sobom kako biste završili zadatke. Iznimno je teško – ako ne i nemoguće – ne ometati se zbog posla kada ste pod stresom jer niste obavili svoj posao.
A ako morate (ili želite) obaviti neki posao izvan svog standardnog dana, pobrinite se da ga stavite u vremenski okvir. Na primjer, večeras ću raditi od 20 do 21 sat, a zatim prestati. Ili, ubacit ću tri sata u subotu od 13 do 16 sat. Ali neću razmišljati o poslu prije ili poslije tog vremenskog razdoblja. Puno je bolje odrediti vrijeme i pridržavati ga se nego razmišljati o poslu cijelu noć ili cijeli vikend i ne raditi ništa.
Kao pojedincima, potreban nam je mentalni odmor kako bismo što bolje radili, a odvajanje vremena za sebe – bez ometanja – može nam pomoći da budemo najbolji. Nitko ne može jamčiti da mu posao nikada neće pasti na pamet, ali uz ova četiri koraka možete naučiti barem veliki dio posla ostaviti na poslu.
Izvor: HBR
