Ključni faktori koji mijenjaju globalnu potražnju za hranom

Koji će faktori utjecati na globalnu potražnju za hranom u nadolazećim godinama? Četiri ključna faktora su: demografija, makroekonomski uvjeti, cijene hrane i “meki pokretači”.

Analitičari Euromonitora ističu da će duboko razumijevanje sva četiri faktora olakšati uočavanje značajnih promjena u prehrambenoj industriji.

Demografija i populacija kao najpredvidljiviji faktori

Globalna populacija mogla bi do 2040. rasti za više od milijardu, stvarajući dodatnu potražnju za hranom. Većina novorođenih će biti iz Afrike i Južne Azije, što će povećati potražnju u različitim kategorijama. U razvijenim zemljama, međutim, očekuje se smanjenje broja stanovnika. Široka upotreba GLP-1 mogla bi dovesti do “kalorijske litice” u Europi i istočnoj Aziji, a ova situacija dodatno će pojačati fokus na premium segmente prehrambenog tržišta.

Izazovi u pogledu količine najviše će utjecati na proizvode namijenjene djeci zbog pada globalnih stopa plodnosti. Ovaj trend se ne odnosi samo na razvijeni svijet, već i na zemlje poput Kine, Brazila, Rusije i Meksika. U ovim ključnim tržištima, fokus će se sve više preusmjeravati prema potrebama starijih i kućnih ljubimaca. Trenutno, 20 najvećih tržišta za brigu o kućnim ljubimcima ima stope plodnosti od 2,0 ili manje, što ukazuje na mogući pad potrošnje za djecu u budućnosti. Guardian je u lipnju izvijestio da je Mars prešao na prodaju proizvoda za kućne ljubimce kao prioritet, a malo je vjerojatno da će Mars biti jedina tvrtka koja će slijediti taj trend.

Gospodarski rast preusmjerava potražnju prema zemljama u razvoju

Gospodarski rast ima globalni značaj, no utjecaj varira. U razvijenim tržištima, rast BDP-a slabo korelira s potražnjom za hranom. Dobra gospodarska situacija premjestit će potrošnju izvan doma, promijeniti marke i povećati potražnju za proizvodima s dodanom vrijednošću. Međutim, količine se neće značajno mijenjati. Suprotno tome, zemlje u razvoju imaju snažniju povezanost između rasta i potražnje, premda trgovanje i potrošnja izvan doma također utječu na situaciju.

Na svim razinama razvoja, slične kategorije suočavaju se s najvećim rizicima. Grickalice, posebno sladoled, najosjetljivije su na promjene u BDP-u. Ove kategorije nisu bitne za većinu potrošača i povezane su s aktivnostima izvan kuće, koje su popularnije tijekom dobrih ekonomskih vremena. Buduće recesije predstavljaju veći rizik za grickalice nego za ostale prehrambene kategorije. Osnovni proizvodi, poput kruha i riže, trebali bi lakše prebroditi ekonomske izazove s manje štete, zaključuje Seebiz.

Cijene će predstavljati dugoročni izazov

Iako inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... opada, osnovni uzroci rasta cijena hrane, poput klimatskih promjena i geopolitičkih poremećaja, nisu pod kontrolom središnjih banaka. To implicira da cijene hrane neće dosegnuti razine iz 2019. i da će dugoročno rasti. Prema predviđanjima Euromonitor Internationala, to će biti najveći izazov za kategorije hrane koje se smatraju nebitnima, kao što su konditorski proizvodi i mliječni proizvodi biljnog podrijetla.

Pritisak na potrošače utjecat će na njihovu spremnost da plate više za proizvode s dodanom vrijednošću. To se odražava u usporavanju inovacija, jer stope lansiranja novih proizvoda opadaju od 2021. godine.

Potrošači koji žude za novitetima

Jedan od mogućih izazova je skraćivanje ciklusa trendova, što je potaknuto društvenim mrežama, posebno TikTok-om. Potrošači teže novitetima, što će utjecati na određene aspekte prehrambene industrije, ali ne i na šire obrasce. Iako je teško predvidjeti specifične popularne okuse 2027. godine, možemo pretpostaviti tko će ih konzumirati i koliko će potrošiti. Iako su kratkoročni trendovi važni, ne smiju odvratiti pažnju od sporijih i značajnijih pokretača potražnje.