Rezultati istraživanja koja su provedena posljednjih godina pokazali su velik utjecaj stalnog klikanja i ‘doomscrolanja’ na mentalno zdravlje. Mnoge studije ukazuju na to da upravo društveni mediji i mreže, poput Instagrama i Tiktoka mogu posebno štetiti korisnicima. Pogotovo onima u tinejdžerskoj dobi.
No jedno od najopsežnijih istraživanja o mentalnom zdravlju i korištenju interneta, Oxford Internet Institutea ukazuje na to da zapravo nema čvrstih dokaza koji bi povezali internet s negativnim utjecajem na ljudsku psihu.
Istraživanje provedeno na Sveučilištu Oxford upućuje na to da nema previše istine u informacijama o povezanosti intenzivnog surfanja i lošeg mentalnog zdravlja. Odnosno da ne postoji ništa što bi to moglo potvrditi.
Britanska studija čiji su rezultati objavljeni u časopisu Clinical Psychological Science otkrila je da je “povezanost korištenja interneta i psihološke dobrobiti u najgorem slučaju – mala.”
Uložili smo golem napor da bismo otkrili što to povezuje tehnologiju i dobrobit pojedinca. No vezu nismo uspjeli pronaći.
Andrew Przybylski, profesor s Oxforda
Przybylski je pojasnio da su on i kolege znanstvenici vrlo detaljno testirali kolika je mogućnost utjecaja interneta na različite dobi i spolove. Ustanovili su da “nema dokaza koji bi poduprli popularne teorije po kojima su određene dobne skupine izloženije riziku”.
Podaci prikupljani skoro 20 godina
Znanstvenici s Oxford Internet Institutea proučili su podatke prikupljane gotovo dvadeset godina . Podaci su obuhvatili korisnike interneta u dobi od 15 do 89 godina iz 168 zemalja, prenosi Zimo.
Autori studije proučili su i ranije provedena istraživanja. Otkrili su da su brojne studije koje povezuju internetsku tehnologiju s negativnim utjecajem na mentalno zdravlje korisnika bile dvosmislene i podložne raznim tumačenjima.
Razmotrili smo i proučili velik broj podataka o dobrobiti pojedinca i korištenju interneta, kako kroz vrijeme tako i kroz demografiju stanovništva.
Matti Vuorre, docent na Sveučilištu Tilburg i znanstveni suradnik na oksfordskom institutu
Vuorre i kolege upozorili su da bi tehnološke tvrtke morale pružiti uvid u više podataka. Ne bi trebali većinu zadržavati za sebe. Ako žele konačno utjecati na to da se “popularne pretpostavke o negativnim psihološkim učincima internetskih tehnologija i platformi” konačno odbace. Priznaju da su rezultati njihove studije nepotpuni samo zato jer istraživačima nije omogućen pristup podacima samih platformi.
