“Nejednakost koja proizlazi iz obožavanja superbogatih kao simbola neoliberalne ere – poput naglaska na naporu, preuzimanju rizika i poduzetničkom duhu – ostaje neosporna”, tvrdi medijski istraživač Axel Vikström.
Švedska je poznata po visokim porezima i socijalnoj jednakosti, ali istovremeno je postala važno središte za vrlo bogate ljude u Europi.
Na otoku Lidingö možete vidjeti velike crvene i žute drvene vile smještene na stjenovitim liticama. Kao i moderne bijele vile s prozorima od poda do plafona.
Ovaj kvart na otoku Lidingö udaljen je manje od pola sata vožnje od centra Stockholma i spada među najbogatije dijelove Švedske.
Konrad Bergström, uspješni poduzetnik, upali svjetlo u svom vinskom podrumu otkrivajući svoju zbirku od 3.000 boca. “Posebno uživam u francuskim Bordou”, rekao je s osmijehom.
Unutar njegove kuće nalaze se i otvoreni bazen, teretana opremljena kožom sobova, noćni klub te moderno uređeno kupatilo s velikim metalnim pisoarom.
Bergstrom objašnjava da često svira sa svojim mnogim prijateljima iz glazbene industrije. Zaradu ostvaruje kroz razne poslovne poduhvate, uključujući kompaniju za slušalice i zvučnike. Ova kuća je jedna od četiri nekretnine koje posjeduje u Švedskoj i Španjolskoj.
To nije neuobičajen način života za uspješnog poduzetnika. Ali ono što bi moglo iznenaditi globalne promatrače jest broj ljudi u Švedskoj koji su postali jednako bogati ili čak bogatiji od Bergströma. U zemlji koja ima reputaciju ljevičarske destinacije.
Iako trenutno desničarska koalicija vlada, većinom prošlog stoljeća Švedskom su dominirale socijaldemokratske vlade koje su obećavale razvoj ekonomije na pravedan način. Uz visoke poreze koji financiraju snažan socijalni sustav blagostanja, prenosi Poslovni.
Švedska je svjedočila procvatu super bogatih tijekom posljednja tri desetljeća
1966. godine, samo 28 ljudi u Švedskoj imalo je neto vrijednost od barem milijardu kruna. Što je otprilike 91 milijun dolara ili 73 milijuna funti po današnjem tečaju, prema listi objavljenoj u bivšem švedskom poslovnom časopisu Veckans Affärer. Većina tih osoba potjecala je iz dugotrajno imućnih obitelji.
Do 2021. godine, prema analizi dnevnih novina Aftonbladet, Švedska je imala 542 milijardera čija je ukupna neto vrijednost ekvivalentna 70% nacionalnog BDP-a.
Švedska, sa svojih 10 milijuna stanovnika, također ima visok udio “dolarskih milijardera” po glavi stanovnika. Prema Forbesovoj listi za 2024., 43 Šveđana imaju neto vrijednost od milijardu dolara ili više. Što iznosi otprilike četiri milijuna ljudi. U usporedbi s oko dva milijuna u SAD-u, koji ima najviše milijardera, ali znatno veću populaciju od 342 milijuna ljudi.
Andreas Cervenka, novinar Aftonbladeta i autor knjige “Greedy Sweden”, opisuje da je ovaj trend “prikriven” načinom na koji se razvijao. Tako da ljudi nisu stvarno primijetili dok se nije već dogodio.
No, u Stokholmu možete jasno vidjeti bogatstvo. I kontrast između super bogatih ljudi u određenim dijelovima grada i prilično siromašnih ljudi u drugim dijelovima.
Jedan od razloga za pojavu novih super bogatih je napredna tehnološka scena u Švedskoj. Zemlja je stekla reputaciju kao “Silicijska dolina Europe”. Te je u protekla dva desetljeća iznjedrila više od 40 “unicorn” start-up kompanija. Početnih kompanija čija je vrijednost premašila milijardu dolara.
Ovdje su osnovane kompanije poput Skype-a i Spotify-a. Kao i gejming kompanije King i Mojang. Nedavne uspješne priče uključuju financijski tehnološki start-up Tink, koji je Visa kupio za oko 2 milijarde dolara tijekom pandemije, zdravstvenu kompaniju Kry i kompaniju za e-skutere Voi.
Kao suosnivač više uspješnih kompanija, on ističe snažnu “kulturu suradnje” na start-up sceni. Gdje uspješni poduzetnici često postaju uzori i investitori u sljedećoj generaciji tehnoloških kompanija.
Švedska je popularno testno tržište
ako želite provjeriti funkcionira li vaš proizvod na većem tržištu, ovdje možete isprobati stvari uz ograničeni trošak i minimalan rizik za vaš brend ili cijenu dionica.
Ahlvarsson
Međutim, Červenka ističe drugi važan narativ koji zahtijeva više pažnje – monetarna politika koja je, prema njemu, pomogla pretvoriti zemlju u raj za super bogate.
Švedska je imala izuzetno niske kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... od početka 2010-ih do prije nekoliko godina. To je rezultiralo jeftinijim posuđivanjem novca. Što je potaknulo Šveđane s dovoljno sredstava da često ulažu u nekretnine ili visokorizična ulaganja poput tehnoloških start-upova, mnogi od kojih su zbog toga značajno porasli u vrijednosti.
Červenka ističe da je jedan od ključnih faktora koji je doveo do velikog porasta broja milijardera bio dugotrajan trend snažnog rasta vrijednosti imovine.
Iako Švedska ima poreznu stopu od preko 50% na osobne dohotke, što je jedna od najviših stopa u Europi, Červenka tvrdi da su vlade s desne i lijeve strane prilagođavale određene poreze na način koji favorizira bogate.
Švedska je u 2000-ima ukinula poreze na bogatstvo i nasljedstvo. Dok su porezne stope na dohodak od kapitala i isplate dioničarima znatno niže od poreza na redovne plaće. Stopa poreza na dobit također je pala s otprilike 30% iz 1990-ih na oko 20%, što je nešto niže od prosjeka u Europi.
Milijarderi dolaze u Švedsku
Červenka ističe da danas milijarderi ne moraju napuštati Švedsku. Naprotiv, neki milijarderi čak dolaze u Švedsku.
Na otoku Lidingö, Konrad Bergström se slaže da Švedska ima vrlo povoljan porezni sustav za izgradnju kompanija. Međutim, ističe da njegovo bogatstvo ima pozitivan utjecaj jer njegovi poslovi i domovi pružaju zapošljavanje drugima.
Imamo osoblje za čuvanje djece, vrtlara i čistače… i time stvaramo više radnih mjesta. Stoga ne smijemo zaboraviti kako doprinosimo izgradnji društva.
Bergström naglašava da bogati švedski poduzetnici i investitori sve više reinvestiraju svoj novac u start-up poduzeća koja se fokusiraju na poboljšanje društva ili okoliša.
U 2023. godini, 74% svih sredstava rizičnog kapitala uloženo je u švedske start-up kompanije. Ovo je najveći postotak u EU, daleko iznad evropskog prosjeka od 35%, prema podacima iz Dealrooma koji prate podatke o start-upima.
Jedan od najistaknutijih investitora u zemlji je Niklas Adalberth, suosnivač unicorn platforme za plaćanje Klarna. Godine 2017., koristeći 130 milijuna dolara svojeg bogatstva, osnovao je Norrsken fondaciju. Organizaciju koja podržava i investira u kompanije s društvenim utjecajem.
Adalberth ističe: “Nemam navike kao milijarderi koji posjeduju jahtu ili privatni avion ili bilo što slično. To je moj recept za sreću.”
Međutim, drugi tvrde da u Švedskoj nedostaje jasnija javna debata o bogatstvu milijardera. Koja bi išla izvan jednostavne dihotomije dobro-loše u pogledu načina na koji preduzetnici troše svoje bogatstvo.
Pozitivna percepcija
Nedavno istraživanje s Univerziteta Örebro zaključilo je da je medijska percepcija švedskih milijardera uglavnom pozitivna. Te ukazuje na to da se njihovo bogatstvo rijetko objašnjava u kontekstu promjenjive ekonomske politike države.
Medijski istraživač Axel Vikström ističe da dok se superbogati smatraju oličenjem ideala neoliberalne ere, kao što su naporan rad, poduzimanje rizika i poduzetnički stav, nejednakost koja proizlazi iz toga često nije dovedena u pitanje.
Červenka ističe da rasprave o oporezivanju vrlo bogatih nisu tako uobičajene u Švedskoj kao što su u mnogim drugim zapadnim zemljama poput SAD-a.
Autor ističe paradoks u vezi s nedostatkom rasprave o oporezivanju vrlo bogatih u Švedskoj, s obzirom na percepciju zemlje kao socijalističke. Prema autoru, ovo može biti povezano s prihvaćanjem mentaliteta “pobjednik uzima sve”.
Da, ako vješto odigrate svoje karte, možete čak postati milijarder… To predstavlja značajnu promjenu u švedskom mentalitetu.
Prema švedskoj listi bogataša, bogatstvo zemlje i dalje je većinom u vlasništvu bijelaca. Unatoč značajnoj prisutnosti imigranata u zemlji i dugotrajnim politikama koje promiču rodnu ravnopravnost.
Lola Akinmade, nigerijsko-švedska spisateljica i poduzetnica, primjećuje da Švedska omogućuje stvaranje novog bogatstva. Ali ističe da je pristup vrlo ograničen i da postoje visoki dvostruki standardi u vezi s financiranjem ideja. Ona opisuje Švedsku kao nevjerojatnu zemlju koja je lider na mnogim područjima. Ali navodi da još uvijek postoji mnogo ljudi koji su isključeni iz sustava.
