S porastom globalne popularnosti kriptovaluta, zemlje diljem svijeta donose različite porezne politike prema ovoj digitalnoj imovini. U nekim zemljama, oporezivanje kriptovaluta predstavlja značajan izvor prihoda, dok druge preferiraju pristup bez poreza. Neke države su čak odlučile potpuno zabraniti transakcije kriptovalutama, a sve ove varijacije oblikuju globalnu sliku.
Visoki porezi na kriptovalute
Neke države uvode visoke porezne stope na dobitke od trgovanja kriptovalutama. Na primjer, Japan primjenjuje progresivne poreze, s stopama od 15% do 55%, ovisno o visini dohotka. Slično tome, Danska oporezuje kripto dobitke po stopama između 37% i 52%, također ovisno o dohodovnom razredu pojedinca.
Njemačka, iako poznata kao zemlja koja je u velikoj mjeri prijateljski nastrojena prema kriptovalutama, primjenjuje poreznu stopu od 45% ako se imovina proda unutar godine dana. Međutim, kriptovalute koje se drže duže od 12 mjeseci mogu biti oslobođene poreza, čime se omogućava dugoročna investicija bez oporezivanja kapitalne dobiti.
Zemlje bez poreza na kriptovalute
Nekoliko zemalja, s ciljem privlačenja investitora i kripto tvrtki, odlučilo je u potpunosti izuzeti kriptovalute od oporezivanja. Među njima su Brunej, Cipar, El Salvador (koji je usvojio BitcoinBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna ... kao zakonsko sredstvo plačanja), te Gruzija, koja nudi povoljan porezni režim za kripto aktivnosti. Osim njih, Hong Kong, Malezija, Oman, Panama, Saudijska Arabija, Švicarska i Ujedinjeni Arapski Emirati također nude različite oblike izuzeća od poreza za kripto transakcije.
Zemlje koje zabranjuju kriptovalute
Usprkos globalnoj prihvaćenosti, postoje i zemlje koje su odlučile zabraniti transakcije kriptovalutama. U tim državama zabrana je često vezana uz regulatorne izazove, očuvanje financijske stabilnosti ili vjerske smjernice. Na primjer, Egipat je zabranio kriptovalute prema islamskom zakonu, koji ne odobrava ulaganja u digitalnu imovinu.
Države s potpunom zabranom kriptovaluta uključuju Afganistan, Alžir, Bangladeš, Kinu, Egipat, Maroko, Nepal i Tunis. Ove zemlje smatraju da kriptovalute ugrožavaju njihovu nacionalnu sigurnost, ekonomski sustav ili kulturne vrijednosti.
S obzirom na raznolike pristupe, jasno je da porezne politike prema kriptovalutama nisu uniformne, prenosi Mreža. Globalne razlike u oporezivanju i regulaciji nastavile bi se razvijati u skladu s promjenama u kripto industriji i političkoj klimi u svijetu. Mnoge zemlje suočavaju se s izazovom balansiranja između poticanja inovacija i očuvanja sigurnosti financijskog sustava.
