Kriza s hranom je izazvana zbog vremenskih i klimatskih događaja. Ovo redovno pomrsi planove poljoprivrednika, a Europu je u 2022. koštalo više od 50 milijardi eura.
Vremenski fenomeni El Niño i La Niña uticali su na proizvodnju soje u Latinskoj Americi. Invazija na Ukrajinu je uticala na njihovu proizvodnju, Indonezija je zabranila isporuke palminog ulja u Europu. Sredozemno područje sve više nalikuje pustinji.
Bloomberg navodi da se tijekom dva dana u središtu Brussels prije dva mjeseca, oko 60 dužnosnika Europske unije i vlade, stručnjaka za sigurnost hrane, predstavnika industrije i nekoliko novinara, okupilo kako bi se suočili s mogućnošću sveobuhvatne prehrambene krize.
Istovremeno, nekoliko ulica dalje farmeri su nastavljali sa svojim protestima protiv politike EU. “Očekujte kaos”, upozorio je Piotr Magnuszewski, modelar sustava i dizajner igara koji je radio s Ujedinjenim narodima.
Kako je kriza s hranom nastala?
U četiri godine višestruki šokovi uzdrmali su način uzgoja, distribucije i konzumiranja hrane, navodi Bloomberg. Pandemija koronavirusa, ruska invazija na Ukrajinu i prekidi na ključnim pomorskim rutama poremetili su lance distribucije. Doveli su do skoka cijena. Nestalno i ekstremno vreme redovno ometa poljoprivredu. U tom kontekstu, dužnosnici se više ne pitaju kada će nastupiti kriza s hranom, već s koliko kriza se Europa moće nositi odjednom.
Testiranje otpornosti na stres uobičajena je pojava u bankarskoj industriji od financijske krize. U Europi su takvi testovi rijetkost. Naročito oni koji su usmereni na hranu, navodi Magnuszewski, direktor Centra za sustavna rješenja u Vroclavu u Poljskoj.
Naizgled, Europa je u zavidnoj poziciji. Ona je jedan od najvećih svjetskih dobavljača prehrambenih proizvoda. Od žitarica i mlječnih proizvoda do svinjetine i maslinovog ulja, s nekim od najnižih nivoa nesigurnosti hrane.
U prosjeku je samo 14% potrošnje domaćinstava otišlo na hranu 2021. godini. U usporedbi s nekih 60% u Nigeriji i 40% u Egiptu. Globalni indeks sigurnosti hrane redovno rangira europske zemlje kao najsigurnije na svijetu.
Kriza s hranom je već aktualna
Ipak, postoji ranjivost. Vremenski i klimatski događaji redovno pogađaju poljoprivrednike, što je Europu 2022. koštalo više od 50 milijardi eura. Troškovi đubriva i energije potrebnih za uzgoj usjeva i održavanje staklenika u radu naglo su porasli nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Stvari bi se mogle dodatno zakomplicirati 2025. Ova spomenuta simulacija, odnosno vježba ratnih igara za scenario prehrambene krize koju su započeli zvaničnici u Brussels-u, prikazala je uznemirujuće scene. Od pljački trgovina do nereda koje je policija morala obuzdavati.
Sudionici su izdvojili druge teme za buduće vježbe, od sigurnosti hrane i bioterorizma do suzbijanja dezinformacija. Pripreme za bolesti koje prenose životinje, prenosi B92.
Istina, malo je vlada u Evropi spremno za upravljanje budućim prehrambenim krizama. Živimo u krizi poslednje tri godine. Krize će samo dolaziti sve brže i teže.
Chris Hegadorn, umirovljeni američki diplomata
