U 1928. godini, škotski znanstvenik Alexander Fleming vratio se s dvotjednog odmora u laboratorij i otkrio nešto što će promijeniti povijest medicine. Na svom radnom stolu primijetio je petrijevu zdjelicu u kojoj je oko bakterija rasla plijesan. Oko plijesni nije bilo bakterija, što je Fleminga potaknulo na daljnje istraživanje. Na temelju tog slučajnog otkrića, Fleming je razvio penicilin, prvi antibiotik koji je revolucionirao medicinu i spasio milijune života.
Ljudska priroda u odnosu na umjetnu inteligenciju
Priča o otkriću penicilina ističe ključnu prednost ljudske prirode u odnosu na umjetnu inteligenciju (AI). To je sposobnost da se griješkom dođe do novih rješenja. Ljudska pogrešivost, umjesto da bude zapreka, često se pokazuje kao izvor inovacija. Fleming je to dobro znao, rekavši: „Nemojte se bojati pogrešaka, jer bez njih ne može biti učenja.” Sposobnost učenja na vlastitim pogreškama, kreativno razmišljanje i prilagodljivost nečemu nepoznatom omogućuju ljudima da nađu rješenja koja računala često ne mogu predvidjeti.
Danas, kada AI preuzima mnoge poslove i zadatke, često se postavlja pitanje – gdje ljudski mozak održava svoju prednost? Iako AI posjeduje nevjerojatnu računalnu moć i preciznost, ljudska sposobnost za kreativnost, intuitivno razmišljanje i donošenje odluka temeljenih na emocijama ostaje ključna. AI može procesuirati ogromne količine podataka. Međutim, ne može doći do neočekivanih, originalnih ideja koje su često rezultat ljudske intuicije i nesavršene prirode.
U financijama, na primjer, AI može analizirati tržišne podatke brže i točnije od bilo kojeg čovjeka. Ipak, mnogi najuspješniji ulagači temelje svoje odluke na nestrpljivim instinktima, često djelujući suprotno tržišnim trendovima. Ovo “protiv žita” razmišljanje teško je programirati u AI sustavima, jer je osnovano na osobnom iskustvu, emocijama i kulturnom kontekstu. Slično, u novinarstvu, dok AI može obraditi ogromne količine informacija, još uvijek ne može obaviti dublje istraživanje koje zahtijeva empatiju i sposobnost za izgradnju povjerenja s izvorima.
Emocionalna inteligencijaEmocionalna inteligencija (EI ili EQ za "emocionalni kvocije... i međuljudski odnosi
Ovdje se pojavljuju i „meke vještine“ – poput emocionalne inteligencije, međuljudskih odnosa i kulturne osjetljivosti. Ove vještine, koje uključuju razumijevanje i interpretaciju emocija i motivacija drugih ljudi, bit će u budućnosti sve važnije. Razlog je taj što umjetna inteligencija još uvijek nije sposobna prepoznati nijanse ljudskih odnosa. Na primjer, u medicini, iako AI već pomaže u dijagnosticiranju i razvoju lijekova, ključni aspekt liječenja i dalje ostaje osobni odnos između liječnika i pacijenta. Emocionalna inteligencija omogućava liječnicima da pruže emocionalnu podršku koja je ključna za izgradnju povjerenja i olakšavanje procesa liječenja. U ovoj vezi, AI je i dalje samo alat, dok je ljudska povezanost nezamjenjiva.
Zanimljivo je i da AI, iako može obraditi milijune podataka o umjetnosti, glazbi i povijesti, nikada neće moći doživjeti emocionalne trenutke koje ta umjetnost izaziva. Ne može osjetiti što znači gledati Mona Lisu uživo, uživati u okusu domaće hrane ili doživjeti uzbuđenje na koncertu. Sreća i emocije koje nastaju iz tih iskustava povezane su s većom kreativnošću i novim idejama. Stoga AI ostaje isključen iz tog ljudskog aspekta.
Penicilin je rezultat ljudske pogreške, ali i sposobnost za kreativno razmišljanje
Flemingovo otkriće penicilina rezultat je ljudskih pogrešaka i sposobnosti za kreativno razmišljanje. U trenutnom tehnološkom okruženju, gdje umjetna inteligencija nastavlja napredovati, ljudske osobine kao što su radoznalost, emocionalna inteligencija i sposobnost učenja iz vlastitih pogrešaka postaju još važniji. AI može analizirati podatke, ali ne može stvoriti duboku, emocionalnu povezanost s ljudima, što je temelj mnogih inovacija. Sposobnost da se prihvate greške, istražuju nove ideje i donose neobične odluke ujedno nas čini unikatnima i omogućava ljudskim bićima da oblikuju svijet na načine koje tehnologija još uvijek ne može replicirati.
Na kraju, dok AI postaje sve moćniji, naši najveći resursi i dalje su u našim rukama – naša kreativnost, empatija i sposobnost za inovacije. Nastavite biti znatiželjni, učiti iz svojih grešaka i ulagati u razvoj svojih „mekih vještina“ koje omogućuju da napredujemo u svijetu u kojem tehnologija ne prestaje evoluirati. Ove ljudske karakteristike bit će naša prednost i ključni izvor inovacija, barem za sada.
Izvor: Fast Company, prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
